(Dili), Kintal Bo’ot (09/07/2026) – Konselhu Imprensa Timor-Leste (KITL) realiza Forum Editoriál Daruak ba tinan 2026. Forum ne’e ho objetivu atu diskute kona-ba alterasaun ba proposta projetu Lei Nú. 17, ne’ebé liga ho protesaun ba vítima violénsia seksuál no kriminalizasaun ba krime kontra onra, ne’ebé oras ne’e dadaun sei iha prosesu nia laran.
Jurista Nasional Pelagio Simoes Belo hateten,esbosu lei ne’ebé finaliza ona sei foka ba kestaun difamasaun no injuria. Nia konkorda katak presiza duni atu haree didi’ak substánsia husi lei ne’e, bazeia ba analiza husi parte judisiál nian.
“Ita-nia juis sira mak halo no sira haree ida-ne’e, entaun ha’u konkorda. Ha’u konkorda katak ita presiza haree didi’ak substánsia, tanba iha esbosu lei ne’e ha’u nunka deskobre katak iha kriminilizasaun ba krítika, ha’u respeitu opiniaun hotu-hotu iha tempu badak, depende ba Parlamentu Nasionál, ita mós bele apoia ho ita-nia rekomendasaun,” dehan Pelagio Simoes Belo, hafoin sai Orador ba “Pro” Lei Kriminalizasaun Defamasaun injuria “iha Konselhu Imprensa Timor-Leste (KITL) Díli, 09/07/2026
Nia hatutan, rekomendasaun ne’ebé fó la’ós sai hanesan rekezitu obrigatóriu ba Parlamentu Nasionál atu foti desizaun maibé membru Parlamentu Nasionál no Governu mak iha kompeténsia rasik atu hakerek no kria lei.
“Ita bele rekomenda, maibé ita labele impoe (obriga), tanba sira haree ba situasaun hotu-hotu, la’ós haree de’it ba parte ida, maibé aspetu polítika jurídika mós sira analiza hotu. Ha’u fiar katak ema sira ne’ebé halo lei ne’e mak sira ne’ebé estuda direitu no analiza didi’ak relasaun entre lei ne’e ho Kódigu Penál, tanba ita-nia lei penál la tuir ona situasaun atuál,” nia subliña
Iha sorin seluk,Prezidente interina konsellu imprensa Timor-Leste (KITL)Suzana Bui Rai Carlota Cardoso iha nia diskursu deklara,Kriminalizasaun informasaun importante atu proteje onra no reputasaun privasidade sidadaun sira, iha parte seluk iha mós sira ne’ebé preokupa katak medida ida ne’e bele hamosu ba liberdade imprensa no liberdade espresaun no partisipasaun públika.
Nia deklara,Konsellu imprensa foti ona nia pozisaun ba projetu lei ida ne’e iha konferensia imprensa foin lalais ne’e, hatudu katak konselhu Imprensa Timor-Leste kontra lei Krimanilizasaun no difamasaun,tamba bele afeita ba liberdade Imprensa
“Timor-Leste nia demokrasia moris diferente ho nasaun sira seluk, Timor-Leste la’ós nasaun ne’ebé independensia mai de’it husi armas ita nia independensia mai tanba sakrifisu povu tomak mai tanba rezisténsia, laos de’it tanba rezisténsia armada no la’ós rezisténsia diplomatika ho rezisténsia kladestina sira.
Labele haluha katak mai mós jornalista nasionál no jornalista internasional sira ne’ebé lori realidade Timor-Leste ba mundu, sira nia reportajem kona ba violasaun direitus humanos kona sofrementu povu no masacre sira hanesan Santa Cruz nu’udar opiniaun komunidade internasional” Hatutan Presidente Interina KITL
Nia relata,Jornalismu sai lian ba povu ne’ebé la iha lian, tanba ne’e liberdade imprensa iha Timor-Leste la’ós de’it iha Konstitusaun artigu 40 no 41 liberdade imprensa mak parte ida husi ita nia istoria nasionál, Timor-Leste mós hetan onra bo’ot bainhira Nobel da paz nia no atribui ba atuak PR Dr.jose Ramos Horta no mós Dom Carlos Filipe Ximenes Belo iha tinan 1996, koñesimentu ida ne’e hatudu ba mundu katak Timor-Leste hili dame no provediu direitus umanus.
“Timor-Leste kontinua sai nasaun ida ne’ebé iha liberdade espresaun as liu iha rejiaun sudeste asiatiku, reputasaun ida ne’e presiza ita proteje hamutuk maibé liberdade ida ne’ebé la iha responsabilidade, iha Konstitusaun RDTL iha balansu ida klaru artigu 40 garante liberdade espresaun no liberdade imprensa.
Artigu 41 liberdade imprensa maibé artigu 36 mós garante direitu ba onra no reputasaun signifika katak Konstitusaun la fó prioridade absoluta ba direitu ida Konstitusaun husu ita atu halo balansu ba liberdade no responsabilidade nune’e mos iha direitu internasional” Nia hakotu
Ekipa Kobertura MD















