trends  

Biografia No Memoria Maktoban: Professor Bendito Freitas Ribeiro, M.Eng.

Introdusaun no identidade Pesoal:

Maktoban nu’udar pessoal ida ne’ebe moris simples, devu, nakonu ho dedikasaun no luta. Durante nia moris, nia preokupa no fó prioridade liu ba ema seluk duké nia-an rasik. Nia hadomi tebes nia família no prontu atu sakrifika ba sira ho meus rasik. Mehi bot liu ne’ebe maktoban esforsu maka nia hakarak familia hotu tenki asesu ba edukasaun ne’ebe kualidade no garantia ba moris diak nian. Ida ne’e realidade ne’ebe maktoban tau duni ba ninia pratika moris iha familia nia laran.

Maktoban ho naran kompletu Bendito Freitas Ribeiro, ho naran estimadu Benny. Moris iha Suku Afaloikai, Posto Adminitrativu Uatolari, Municipiu Viqueque, iha loron 10 fulan Junhu tinan 1983. Husi uma lisan Saelari – Borukailia. Maski moris iha Suku Afaloikai, maibe tanba konsekuensia husi funu ba libertasaun Nasional, iha ne’ebe, familia barak hasoru persegisaun husi inimigu, nune’e maktoban nia inan, lori maktoban hamutuk ho nia maun no alin ne’ebe sira hotu sei iha idade labarik-kiik, ba hasoru malu ho Babinsa no Autoridade suku hodi husu transferensia husi suku Afaloikai, mai hela no moris hamutuk fali ho ninia tiun no avo sira husi uma lisan Baiwari iha suku Matahoi; iha momentu ida ne’ebe sira nia aman ba kumpri detensaun iha komarka Viqueque. Husi kedan momentu ne’eba, maktoban hamutuk nia maun alin sira ho sira nia inan – aman hela metin iha suku Matahoi to’o ohin loron.

Maktoban Bendito Freitas Ribeiro, moris no boot husi familia kiik ida ne’ebe nakonu ho simplisidade, esperiénsia moris sira ne’ebé nakonu ho limitasaun no luta sira. Maktoban nia infánsia no vida juventude, marka deit ho susar oioin maibe la hamate familia ida ne’e nia esperansa no espiritu hodi moris nafatin ba oin, nu’udar alvu ba determinasaun moris nian.

Ho serbisu maka’as, espíritu ne’ebe la rende, no domin sinseru ba família, nia fiar katak edukasaun maka dalan di’ak liu atu muda futuru. Ho sakrifísiu hotu-hotu, maktoban dudu no hatudu dalan edukasaun nian ba nia alin sira ne’ebe ohin loron sussesu hotu ona. Ba nia, ksolok boot liu la’os rikusoin ka luxu, maibe alin, oan no familia sira sai ema ne’ebe matenek, edukadu, susesu hodi atinji sira nia mehi, no bele moris ho moris ne’ebe di’ak liu. Simplisidade husi nia moris sai hanesan nia legadu ne’ebé folin liu, hanorin katak domin, sakrifísiu, no perseveransa bele hamosu jerasaun susesu ida.

Maktoban Bendito Freitas Ribeiro, nu’udar oan husi; Aman Hermenegildo Ribeiro husi uma lisan Saelari – Borukailia, suku Afaloikai no Inan Madalena Freitas husi uma lisan Baiwari, suku Matahoi. Sira hanesan inan – aman ne’ebe moris deit husi halo natar no to’os. sira hanesan inan – aman ne’ebe brani hasoru dezafiu hotu-hotu iha moris, no nunka rende hodi luta ba nia oan sira nia futuru. Ho domin, pasiensia no hahalok ezemplar, sira hakiak no eduka sira nia oan sira atu sai ema ne’ebe matenek, fiel, virtuozu, respeitu no domin nain.

Maktoban hanesan oan ba daruak husi maun alin hamutuk nain 5, kompostu husi mane nain 3 no feto nain 2, sira ne’e maka Venancio Coelho, Bendito Freitas Ribeiro (matebian rasik), Basilio Ribeiro, Satornina da Costa no Estefania da Silva.

Maktoban Bendito Freitas Ribeiro hahu forma uma kain iha tinan 2018, hodi kaben ho senhora Filomena Noronha, husi uma lisan Tahu-ben, Matai – Posto Suai. Hanesan familia sarani Katolika, sira nain rua simu sakramentu matremonio iha loron 12 fulan Agostu tinan 2023. Nu’udar rejultadu domin nian, sira nain rua ko’us oan mane nain 2 maka: oan dahuluk: Helixzion Noronha Ribeiro (Zion), ne’ebe agora halo idade tinan 7 no oan daruak maka Zenoxdion Noronha Ribeiro (Dion), ne’ebe ho idade foin halo tinan 4.

Habilitasaun Literaria

  • Iha tinan 1990, Maktoban Bendito Freitas Ribeiro, hahu tama Ensino Primaria iha SDN 01 Miabuti – Uatolari.
  • Iha tinan 1996, kontinua ba pre-Sekundaria iha SMPN 01 Uatolari
  • Depois remata nivel pre-sekundaria, iha tinan 1996, maktoban kontinua ninia estudu ensinu sekundaria nian iha Eskola Tekniku Vokasional Fatumaka ka STM Dom Bosco Fatumaka.
  • Iha tinan 2005, remata ona estudu nivel Bacharelato, iha Universidade Nacional Timor Lorosae (UNTL) ho programa estudu Engenharia Electronica e Electrica, maibe Universidade nia programa foin maka halo graduasaun iha tinan 2009.
  • Tinan 2017, remata estudu Masteradu Engenharia, iha Nagaoka University of Technology (NUT), iha Japaun.
  • Iha fulan Outubru, 2023; Maktoban kontinua estudu nivel Doutoramentu, iha Gifu University, iha Japaun, ho programa estudu Engineering Science. Tuir planu sei remata estudu doutoramentu nian ne’e iha fulan oin mai, iha fulan Setembru 2026, tinan ida ne’e. Maibe, infelizmente estudu seidauk to’o nia rohan, Maromak bolu hikas ona iha loron 15 Fulan Jullu 2026.

Kursu Formasaun Profesional

Fulan Outubru 2022 to’o Novembro 2022 tuir International Short Term training husi CADEFEST Project, ne’ebe fasilita husi JICA no Gifu University, Japaun

Kareira Profesional no obra sientifiku sira

  • Iha tinan 2005 to’o 2006; Sai dosente kontratadu iha Departamentu Electronica, Fakuldade Engenharia, Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL)
  • Iha tinan 2006 to’o ohin loron; Promovidu sai Dosente Permanente iha Departamentu Elektronica e Electrica, Fakuldade Engenharia, Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL). Durante nia dedikasaun, maktoban hanorin matéria fundamentál no tékniku sira ne’ebé ho kualidade aas.
  • Iha Tinan 2014, promovidu iha ninia kareira dosente ba Nivel professional Leitór Junior, ho eskalaun C5.
  • Iha Tinan 2023, partisipa tan iha progresaun kareira no sai Leitór Senior ho eskalaun C3.
  • Iha inisiu tinan 2026, Maktoban prienxe hotu rekejitu sira atu partisipa tan iha progresaun kareira no propoin atu promove ba eskalaun C2. Lista naran proposta progresaun hamutuk ho dosente sira seluk, manda tiha ona ba Ministeriu Ensinu Superior hodi hein verifikasaun no homologasaun.
  • Husi tinan 2022 – 2024, sai koordenador ba investigasaun sientifiku hamutuk 2 ho titulu:
  • The new rectification for the RF-powered adiabatic logic circuit”, ne’ebe financia husi JDS Scholarship. No ida seluk maka;
  • A New Adiabatic Logic Circuit for RF Energy Harvesting”, financia husi JDS Scholarship.
  • Iha tinan 2017; Halo mos peskija sientifiku ho titulu; Design Hybrid Recommendation System for Online Browser
  • Iha tinan 2018; hakerek no publika jurnal ida ho Titulu: A Hybrid Recommendation System For Hotel Room Reservation iha Journal nasional TAJST
  • Iha fulan Junhu tinan 2024; hamutuk Prof. Takahashi; Publika artigu Sientífiku ho títulu: “A new rectification for RF-powered adiabatic logic circuit,” iha Niigata, Japaun.
  • Iha fulan Julhu tinan 2024; nafatin hamutuk ho Prof. Takahashi; Publika artigu sientifiku, iha Jornal IEEE Xplore, (ne’ebé idexada iha Scopus, ho Schimago ranking: Q1) ho titulu: “A new adiabatic logic circuit for RF energy harvesting,” iha Okinawa, Japaun.
  • Iha fulan Julhu 2025; maktoban iha ona kondisaun moras no halo hela tratamentu ba ninia moras, maibe kontinu publika tan artigu sientífiku ida ho naran SENSORS (nudar journal reputável MDPI ne’ebé indexada iha scopus ho ranking Q1), ho titulu: “Optimizing energy / Current Fluctuation of RF-Powered Secure Adiabatic Logic for IoT Devices”, iha Gifu, Japaun.
  • Iha tinan 2023; sai orador ho tema aktividade “Special Lecture: Smart system using LoRaWAN Technology”, Departamentu Electronica e Electrica, Fakuldade Engenharia, UNTL
  • Iha tinan 2024; sai oradór ho tema aktividade “The ITC-CSCC 2024 International Conference paper” ne’ebe responsabliza husi The Okinawa Institute of Science and Technology Graduate University (OIST) iha Okinawa, Japaun.
  • Tinan 2024: sai orador ho tema aktividade The ECT Conference paper presentation, ne’ebe responsabliza husi Niigata prefecture Institute of Electrical Engineers of Japan, Electronic Circuits Study Group.
  • 2007 – 2012; Asume kargo nu’udar Koordenadór Laboratóriu Komputadór iha FECT-UNTL, hodi jere no dezenvolve fasilidade informátika ba estudante sira.
  • 2009 — 2015; Hetan knaar estratéjiku nu’udar koordenadór no pontu fokál ba estabelesimentu kooperasaun entre FECT-UNTL ho SOI-Asia ne’ebé lidera husi Universidade Keio (Japaun). Iha ámbitu kooperasaun ida-ne’e, maktoban reprezenta FECT-UNTL hodi halo apresentasaun perfil instituisaun nian iha nasaun balun hanesan Indonézia, Mianmár, Bangladexe, no Japaun.
  • Iha tinan 2017 to’o 2023; maktoban toma responsabilidade hanesan Koordenadór Laboratóriu Komputadór DEEE (Departamento Engenharia Electronica e Enlectrica). Iha períodu ne’e mós, maktoban ezerse knaar nu’udar membru Unidade Kooperasaun FECT-UNTL, ho involvimentu máksimu iha koordenasaun atividade peskiza DEEE nian no mós kontribui ba jestaun Jornál Akadémiku TAJST (Timorese Academic Journal of Science and Technology).
  • Iha tinan 2018; Involvimentu iha Akreditasaun ANAAA; hola knar importante ho papél ne’ebé fulkral iha elaborasaun dokumentu Relatóriu Auto-Avaliasaun hamutuk ho preparasaun ba avaliasaun kursu DEEE nian ne’ebé hala’o husi Agénsia Nasionál ba Avaliasaun no Akreditasaun Akadémika (ANAAA).
  • Ita tinan 2022 – 2023; Asume knaar nu’udar Koordenadór ba Laboratóriu Enjeñaria Eletrónika no Elétrika, hodi dudu nafatin kualidade prátika ba estudante sira.

Kondekorasaun no rekonhesimentu sira:

  • Iha tinan 2022; simu Certikadu rekonhesimentu ida husi JICA – Japan, kona ba: The Knowledge Co-Creation Program on Electronics and Electrical Engineering
  • Iha tinan 2025; hetan tan certifikadu ida ba publikasaun artikel ne’ebe publika ona iha Jornal sientifiku.
  • Iha tinan 2017; hetan reknhesimentu ida husi Nagaoka University of Technology, Japaun; hanesan Master of Engineering.
  • Iha tinan 2017; nafatin husi universidade ne’ebe hanesan, hetan tan rekonhesimentu ida, nu’udar Award of The Excellence in Study.

Moras no falicimentu

Bainhira hala’o hela estudu doutoramentu nian iha Universidade Gifu, Japaun, Moktoban senti moras iha parte ibun laran, nune’e iha fulan Abril tinan 2024, ba halo kontrolu ba saude iha hospital Gifu no ikus mediku sira diagnosa iha moras kankru iha Nanal. Liu fulan ida, iha loron 30 fulan Maiu 2024, mediku sira deside halo operasaun dala uluk nian ba iha nanal.

Liu tiha operasaun ida ne’e, senti diak fali ona no hanesan estudante, kontinua halo ninia obrigasaun sira tuir aulas, halo peskiza no hakerek jurnal.

Ikus mai , pauza fulan ida nia laran, moras ne’e mosu fila fali ho grau ne’ebe bot liu tan. Nune’e, mediku sira rekomenda meus tratamentu sira hanesan konsumu aimoruk, halo radio-terapia no kemoterapia. Prosesu sira ne kumpri hotu durante tinan 2 nia laran, ho hanoin katak loron ida bele rekupera no fila fali mai Timor hodi hasoru malu ho familia sira hotu. Situasaun ida ne’e, halo maktoban hahu deskobre katak ninia vida iha ona amiasa nia laran, maibe nia ema ida ne’ebe konfrontu no tau fiar tomak ba Maromak ninia milagre, nune’e nia foti surat-tahan no hakerek hela liafuan badak ida ho Bahasa Indonezia dehan: “Keajaiban di ujung Maut hodi tara hamutuk ho Cruz-Fixo hodi tau iha ninia kama ulun to’o vida remata.

Moras ida ne’e halo nia terus no sofre tebes. Maske nune’e, maktoban nafatin la-rende no enkoraza nia – an no familia sira ho liafuan nune’e…..: ”Naha mak Todan, dalan mak la-diak…. maibe ho laran metin iha orasaun, ita sei to’o”. Ikus liu nia sei hateten: “Hau fiar-an, hau sei diak fali”.

Maibe realidade mai moruk tebes, loron ba loron, moras ne’e hetok liu tan, nune’e iha madrugada ida, iha loron 15 fulan Julhu tinan 2026, oras tuku 04:00 dadersan, iha Hospital Gifu, Japaun, maktoban husik is no Maromak bolu hikas ona ba Ninia kadunan santo.

Remata

Adeus, ami nia oan, ami nia maun, alin, subrinhu, kolega, belun no ami nia Mestri Bendito Freitas Ribeiro, ne’ebe ami hotu bolu Mestri Benny.

Ita bot nia peregrinasaun iha mundu ne’e remata duni ona. Ita nia viajen iha mundu to’o ona nia rohan. To’o ona tempu despedida rohan laek nian.

Ami hotu senti triste, laran-susar no senti soke tebes husi ita nia falicimentu ne’e, maibé domin no ezemplu neʼebé mestri Benny husik hela, sei moris nafatin iha ami nia neon ba nafatin. Ami ho agradesimentu hanoin hikas sakrifísiu, afetu, dedikasaun no domin hotu ne’ebé ita bot fó ba ema hotu ne’ebe ita konhese no hasoru.

Ami agradese ba Maromak tanba fó fiar ba ami ho ema estraordináriu ida hanesan ne’e, no sai bensaun ida, forsa ida, no inspirasaun ida ba ema barak. Agora, bainhira Maromak bolu ona fila fali ba Ninia hakuak domin nian, ami aprende atu husik ho fiar, maski ami-nia fuan nakonu nafatin ho saudades. Ita bot nia naran sei morin no temi nafatin iha ami nia orasaun, ita bot nia oin sei prezente nafatin iha memória furak hotu-hotu, no ita bot nia domin sei moris nafatin iha ami nia pasu hotu-hotu iha ami nia moris. Adeus, belun diak, Mestri Benny. Ita-boot bele lakon hosi ami nia oin, maibé ita-boot sei nunka lakon hosi ami nia fuan. To’o loron ne’ebe Maromak halibur fali ita, ami nia domin ba ita-boot sei nafatin rohan-laek.

Adeus, Adeus e Adeus…… !!

 

Media Mudansa