(Díli), farol 18/08/2026 – Formasaun kona-ba servisu prizaun no direitus umanus fó énfase ba nesesidade atu haforsa koñesementu no kapasidade profisionál funsionáriu sira iha rede prizaun Timor-Leste, liuliu iha Prizaun Becora, Gleno no Suai.
Diretór HAK, Feliciano da Costa Araúju hatete katak objetivu prinsipál husi formasaun ne’e mak kontinua eleva koñesementu no kapasidade profisionál iha rede prizaun, liu-liu husi partilla informasaun no dokumentu relevante kona-ba direitus umanus, asisténsia legál no saúde.
“Objetivo prisipál maka hakarak kontinua no eleva koñesementu rede prisionál sira hotu no servisu profisionál, ne’ebé mai husi parseiru sira.” Dehan Diretór HAK iha ambitu formasaun servisu priziaun no direitus umanus, iha Salaun HAK, Tersa-feira, 18/08/26.
Tuir nia, formasaun ne’e importante tanba funsionáriu no ema sira ne’ebé servisu iha prizaun presiza komprende di’ak liután sira-nia papél, inklui oinsá atu asegura direitu ba ema ne’ebé hetan detensaun.
Felisiano mós subliña katak asesu ba asisténsia legál sai dezafiu ba reklusu balun, tanba iha kazu sira ne’ebé reklusu sira la hasoru sira-nia advogadu ka defensór públiku no só rona naran defensór nian to’o iha prosesu tribunál.
“Dalabarak ami hetan hanesan maluk reklusu sira hateten ami nia defensór ami rona naran de’it, maibé to’o iha tribunál maka ami hetan hotu desizaun finál.”
Nune’e, nia konsidera katak efetividade servisu prizaun la depende de’it ba asaun husi instituisaun ida, maibé presiza kontribuisaun husi komponente hotu, inklui Ministériu Justisa, Direção Nasional Servisu Prisionál, defensór públiku, parseiru sira no sosiedade sivíl.
“Ida ne’e la’ós mai de’it husi asaun ha’at hanesan jere situasaun refere, maibé ida mai husi komponente hotu-hotu.”
Nia mós lembra katak ema ne’ebé iha prizaun, maske sira hetan kastigu tanba viola lei, nafatin ema ho direitu umanu ne’ebé presiza hetan protesaun, inklui direitu ba asisténsia saúde no asisténsia legál.
“Sira hanesan ema ser umanu, ha’u hanoin ita hotu-hotu tenke haree oinsá atu fó atensaun, liu-liu ba direitu sira ne’ebé iha atu labele lakon.” Admite nia
Iha fatin hanesan Enjeneiru Joaquim da Costa Freitas mós hatutan katak servisu prisionál presiza kontinua fó oportunidade ba guarda prisionál sira atu aumenta sira-nia kapasidade profisionál, tanba sira sai hanesan mahein prinsipál ba seguransa no jestaun iha prizaun Timor-Leste.
Nia hatete katak Direção Nasional Servisu Prisionál kontinua kolabora ho asosiasaun CAC no instituisaun sosiedade sivíl sira iha implementasaun formasaun no enkontru kona-ba matéria legál.
“Ita la lao mesak, maibé ita sempre lao hamutuk ho instituisaun sira seluk.”
Tuir Joaquim mós hatete katak kooperasaun ne’e la’ós foin hahú agora, maibé ona lao durante tinan barak no kontinua to’o 2026, inklui iha área formasaun vokasionál ba reklusu sira iha prizaun Becora, Gleno no Suai.
Tuir nia, formasaun vokasionál importante atu prepara reklusu sira ho abilidade no karakter di’ak, nune’e bainhira sira remata sira-nia sentensa no fila ba komunidade, sira bele lori koñesementu no kapasidade pozitivu ne’ebé sira aprende iha prizaun.
“Bainhira ita prepara ita nia reklusu sira, ita hakarak sira aprende buat barak atu nune’e bainhira sira fila ba komunidade, sira bele lori buat di’ak ne’ebé sira hetan ona.”
Formasaun vokasionál ne’e, tuir nia, hetan apoiu husi parseiru internasionál sira, inklui Japão no UNAFEI, atu haforsa preparasaun no reintegrasaun reklusu sira ba komunidade.
Iha parte seluk, Dra. Barbara JU’S hatete katak servisu kona-ba direitus umanus presiza kontinua reforsa liuhusi kooperasaun entre sosiedade sivíl, parseiru no instituisaun relevante sira.
Nia enfatiza katak kondisaun no ambiente iha fatin detensaun presiza hetan atensaun, tanba ema ne’ebé komete krime nafatin iha direitu umanu no la bele julga husi ema hotu, tanba julgamentu kona-ba sala tenke tuir prosesu no desizaun tribunál.
“Maske sira ne’e dadur ka ema sala nain, ita ema labele julga. Só desizaun tribunál maka bele julga.”
Barbara mós defende abordajen edukativu no rehabilitasaun iha sistema prizaun, duke uza violénsia hanesan forma atu kastigu, ho objetivu atu ajuda ema sira ne’ebé komete krime atu muda sira-nia hanoin no atitude.
“Presiza ema seluk hodi eduka ema atu nia bele muda nia hanoin no nia atitude, atu refleta no presiza ema seluk durante prosesu ne’e.”
Nia mós husu atensaun ba grupu vulnerável sira iha prizaun, inklui labarik no feto sira ne’ebé hasoru kondisaun espesífiku, liuliu iha aspetu saúde mental no nesesidade médika.
“Problema kondisaun mental no problema nesesidade médika dalaruma mos halo sira moras; ida ne’e mos presiza tebes tratamentu ba sira.”
Formasaun ne’e, nune’e, sai hanesan espasu ida atu partilla koñesementu kona-ba direitus umanus, asisténsia legál, asisténsia saúde, papél defensór públiku, servisu prisionál, reabilitasaun no reintegrasaun sosial, ho objetivu atu haforsa servisu no proteksaun ba direitu ema sira ne’ebé hela iha prizaun Timor-Leste.
Jornalista: Osterlia/Dina
Editor: Ana Maria da Silva















