(Díli), Hotel Timor 11/08/2026 – Plan International no Uniaun Europeia (UE) reafirma sira-nia kompromisu atu haforsa direitu, protesaun no partisipasaun labarik no jovem sira iha Timor-Leste, liuhosi servisu hamutuk ho Governu, komunidade, eskola, organizasaun sosiedade sivíl no, liuliu, envolve diretamente labarik no jovem sira iha prosesu diálogu no foti desizaun kona-ba asuntu sira ne’ebé afeta sira-nia moris no futuru.
Diretora Plan International Timor-Leste, Fatima Estrela, hatete katak kompromisu atu promove no proteje direitu labarik la’ós de’it responsabilidade iha nivel polítika ka programa nasionál, maibé tenke hahú hosi komunidade no envolve diretamente labarik no jovem sira.
“Direitu labarik no jovem sira presiza sai responsabilidade hamutuk. Bainhira ita rona no envolve sira iha prosesu foti desizaun, ita la’ós de’it respeita sira-nia direitu, maibé mós investe iha futuru Timor-Leste.”
Plan International servisu iha komunidade hamutuk ho lideransa lokál, eskola, jovem no grupu labarik sira atu komprende di’ak liután realidade ne’ebé labarik sira hasoru loroloron. Asuntu sira ne’ebé hetan atensaun inklui asesu ba edukasaun, partisipasaun iha prosesu aprendizajen, partisipasaun labarik no prevensaun no resposta ba violénsia hasoru labarik.
Espasu diálogu hirak ne’e la’ós de’it atu rona opiniaun labarik no jovem sira, maibé mós sai baze ba Plan International no parseiru sira atu identifika área sira ne’ebé presiza hadi’a no reforsa iha programa no intervensaun sira.
Plan International konsidera katak direitu labarik tenke sai responsabilidade multisektoriál, tanba problema no nesesidade labarik sira la bele rezolve hosi ministériu ka instituisaun ida de’it.
Tanba ne’e, koordenasaun entre Governu, organizasaun, komunidade, eskola no labarik no jovem sira rasik konsidera importante atu garante katak polítika no programa sira responde duni ba realidade iha terenu.
Prezensa Vise-Primeiru-Ministru iha atividade ne’e konsidera hosi Plan International hanesan momentu importante no fonte orgullu, tanba reflete kompromisu hamutuk atu promove direitu no partisipasaun labarik no jovem sira.
Projetu ne’e hetan apoiu no finansiamentu diretamente hosi Uniaun Europeia durante períodu tinan tolu, ho implementasaun iha Manufahi, munisípiu sira seluk no Díli. Objetivu prinsipál mak haforsa mekanismu sira ne’ebé promove direitu, partisipasaun no protesaun ba labarik no jovem sira.
Iha fatin hanesan, reprezentante Uniaun Europeia, Sr. Iotam Lerer, hatete katak atividade ne’e la’ós de’it enkontru, maibé sai oportunidade ba parte hotu atu tau hanoin hamutuk no buka dalan atu asegura katak labarik no jovem iha Timor-Leste bele asesu ba sira-nia direitu no oportunidade ho igualdade.
“Ida ne’e la’ós de’it enkontru, maibé oportunidade ba ita hotu-hotu atu tau hanoin hamutuk, atu asegura katak labarik no jovem sira iha direitu no oportunidade. La iha labarik ida mak bele husik iha kotuk, la haree ba sira-nia abilidade no sira-nia orientasaun.”
Reprezentante UE hatutan katak prioridade ida mak asegura inkluzaun ba labarik hotu, inklui sira ne’ebé iha abilidade no nesesidade diferente.
UE mós reafirma kompromisu atu servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste no parte relevante sira atu haforsa implementasaun lei no regulamentu sira ne’ebé empodera no proteje direitu labarik no jovem.
“Uniaun Europeia iha ne’e la’ós atu fó instrusaun ka hatete detallu kona-ba buat ne’ebé ita halo ami iha ne’e atu fó apoiu ba imi-nia esforsu no atu apoia saida mak Timor-Leste rasik hanoin no hakarak halo.”
Reprezentante UE mós apela atu diskusaun no kompromisu sira la para de’it iha nivel ideia, maibé tenke transforma sai asaun konkretu. Ida ne’e importante tanba Timor-Leste sei hasoru dezafiu oioin iha futuru, inklui limitasaun oportunidade edukasaun ba ema ho defisiénsia no desigualdade asesu ba oportunidade ba jovem sira, liuliu iha área rurál.
UE konsidera katak progresu no mudansa bele akontese bainhira parte hotu servisu hamutuk. Tanba ne’e, enkontru no diálogu sira hanesan ne’e halibur universidade, jovem, Governu no parte relevante sira atu fahe hanoin no buka solusaun ne’ebé bele lori mudansa ba oin.
Diskusaun kona-ba direitu labarik mós foka ba igualdade ba labarik feto sira. Iha balu situasaun, labarik feto seidauk hetan oportunidade hanesan ho labarik mane sira, liuliu iha área edukasaun no dezenvolvimentu.
Ba jovem sira, oportunidade atu moris ho dignidade, liu-liu ba sira ne’ebé hela iha área rurál, konsidera nu’udar elementu importante ida. Garantia ba oportunidade ne’ebé justu no inklusivu bele ajuda jovem sira partisipa ativu iha dezenvolvimentu Timor-Leste no kontribui ba desizaun sira kona-ba sira-nia futuru.
Vise-Primeiru-Ministru, Mariano Assanami Sabino, hatutan katak presiza iha koordenasaun ne’ebé di’ak entre Governu, inan-aman, sosiedade sivíl no komunidade atu asegura protesaun no direitu labarik sira.
Nia hatutan katak Artigu 18 hosi Konstituisaun fó knaar no responsabilidade ba Governu, inan-aman, sosiedade sivíl no komunidade atu hamutuk asegura bem-estar no protesaun ba labarik sira.
“Presiza iha koordenasaun ne’ebé di’ak, tanba Artigu 18 hosi Konstituisaun fó knaar no responsabilidade ba Governu, inan-aman, sosiedade sivíl no komunidade. Elementu sira-ne’e tenke hamutuk foti desizaun no apoia regulasaun sira ne’ebé importante atu aprezenta iha Parlamentu, hodi asegura katak lei sira bele implementa ho di’ak. Tanba ne’e, parte hotu tenke haree didi’ak ba responsabilidade ida-ne’e, atu labarik sira bele sente seguru, hakmatek no livre. Ida-ne’e mak direitu fundamentál ba labarik sira.”
Vise-Primeiru-Ministru nia apelu ne’e reforsa nesesidade atu responsabilidade kona-ba protesaun labarik la’ós de’it iha liman Governu, maibé presiza kompromisu no kooperasaun hosi inan-aman, komunidade no sosiedade sivíl.
Atividade ne’e, nune’e, sai espasu importante ida atu hametin diálogu entre parte relevante sira no asegura katak direitu, protesaun no partisipasaun labarik no jovem sira bele sai realidade iha komunidade no iha prosesu dezenvolvimentu nasional.
Jornalista: Madalena/Zeferino
Editora: Ana Maria















