UNPAZ Realiza Programa Doutoramentu Hodi Ko’alia Konaba Asuntu Politika Direitu Internasionál

banner 120x600

(Díli) Kmapus UNPAZ- Orador Aderitu de jesus Soares hateten eventu ne’ebé Universiadade da paz (Sigla-UNPAZ) realiza hanesan programa doutoramentu siensia direitu ne’ebe organiza seminariu internasional ho tema “Westren sahara west papua and Timor-leste politika and internasional appraisal”, atu ko’alia konaba asuntu politika direitu internasionál

“asuntu politika direitu internasional, asuntu sahara osindental no asuntu konaba ba papua osidental no mós Timor-leste iha prespetiva komparativu ligadu ho asuntu tolu ne’e, uluk hakerek ona konaba politíka Timor-leste no hakerek komparasaun entre Timor-leste ho sahara osindental no públika artigu ida konaba ne’e mós, no mós konaba papua nian hakerek artigu no livru Indonesia ho lian rua hanesan lian Indonesia ho Inglesh”, dehan orador Aderitu de jesus Soares ba jornalista sira iha kampus UNPAZ, tersa, 08/04/2025.

Nia dehan, konesimentu konaba ida ne’e, iha forma akadémika ida atu hare oinsa kazu tolu ne’e iha nia paralelo ka padoks buat ne’ebé hnesan no balun ne’ebe la hanesan, no fator ne’ebé hanesan no mós fator ne’ebé la hanesan, liliu iha kontestu ida.

“Ita hare Timor-leste konsege ukun a’an ita manan referent 99, Westren sahara ka sahara osindental, sira halo refendu nian 92, maibé to’o oras ne’e sira iha misaun Organização das Nações Unidas (ONU) nian naran Minurso, uluk antes ita United Nations Mission In East Timor (UNAMET) sira iha 91, (ONU) hari estabelesiminusro para atu halo referendu, maibé too oras ne’e la iha referendu nafatin entaun konserteja, timor-leste hato’o ninia soliedariadade ba kazu sala osindental nian”, nia afirma

Orador ne’e hatete, inisiu iha tinan 2002 kuandu pasaporte diplomatíku ba reproduksi polisario new from polisario husi west sahara nian, no mós tinan-tinan nafatin suporta deklarasaun (ONU) konserteja kazu papua osidental diferensa violasaun des-humanus akontese nafatin iha papua osidental, buat ne’ebé akademik sira bele hare no bele halo estudu no bele analija ko’alia ligadu ho asuntu ne’e.

“kompostu husi nasaun barak tenke iha díalogu no tenke iha negosisaun hanesan ita hatene, sahara osindental to’o agora oras ne’e iha kuaze rezolusaun husi (ONU) nian liu pursentu 100% ida ona,hateten nafatin sahara osindental nia direitu autoriza mensaun maibé to’o oras ne’e nafatin, ita hahú hnesan 75 mai oin oras ne’e ita konsege ukun a’an, sira nafatin infrenta guverno autoritariu Maroko”, hatete nia

Iha fatin hanesan,dekanu Fakuldade Ciênsias Sociais e Humanus (sigla-FCSH) Fernandu dias Gusmão hatutan, atividade seminariu ne’e parte ida husi prinsipiu Ensinu Superior husi akademíka nian, seminariu ne’e ho tópiku ne’ebé relevante iha era-globaligasaun mundu hotu-hotu preokupa, liliu afrikanu no asia.

“Programa ne’e sira organiza lolos ne’e husi programa doutoramentu (UNPAZ) ninian, liu husi programa estudu siensia direitu ba konsentrasaun rua ka departementu rua mak direitu internasionál no direitu kriminal ninian, ita moris iha eraglobaligasaun ita mós vijinu ho nasaun sira seluk, ne’ebé mak duranten e’e hakilar suporta ita iha Independensia, tamba ne’e prespetiva timor-leste oinsa hare konaba west papua osindental no mós Westren sahara osindental, sahara osindental ita nia guverno nia pozisaun klaru, maibé papua osidental to’o agora ita sidauk iha pozisaun liu husi Governu Timor-leste, ba sosiedade cívil komesa bok a’an ona atu halo advokasia, ba problema papua nian”, hakotu dekanu (FCSH) Fernandu Dias Gusmao

 

Jornalista: Rogerio Anuno

Editora: Gaudencia Belo

banner 325x300