‎Media Online TL Presiza Editorial Atu Hasa’e Kualidade Análize no Forma Opiniaun Públika

‎(Ainaro) Maubise, 24/08/2026 – Conselho de Imprensa Timor-Leste (CI-TL) realiza formasaun ba jornalista hamutuk 29 iha Posto Administrativu Maubise Munisipiu Ainaro ho objetivu aumenta kapasidade jornalista sira kona-ba editorial,no oinsá atu komprende no analiza hodi hakerek editorial tuir estrutura no prinsípiu jornalístiku.

husi formasaun ne’e kompostu husi Media online,imprime,jornal,radio no televisaun mak hanesan SAP News TL, Loluwari.tl, GMN, RTTL.EP, Radio Liberdade, Media Demokrasi, Media One Timor, Media Lafaek News no Media Mudansa.

‎iha intervista Formador, Aloysius Arena Ariwibowo, esplika jornalista sira atu hahú hakerek editorial, tenki komprende uluk definisaun hosi editorial. Hafoi ne’e jornalista sira mos tenki haree aspetu kona-ba polítika redasaun ka pozisaun redasaun nian, no komprende karakterístika hosi média sira nian, hanesan televizaun, rádio no imprensa no online.

‎“definisaun hosi editorial daruak, ita tenki haree aspetu kona-ba oinsá média ida iha polítika redasaun ka pozisaun redasaun nian. Datoluk, ita tenki haree karakterístika hosi média sira, hanesan média televizaun, média rádio no média imprensa online,” hatete formador Aloysius Arena Ariwibowo ba jornalista sira iha salaun Hotel Sara Maubise,25/08/2026

‎nia hatutan,editorial iha papel importante tebes iha jornalizmu tanba nia bele ajuda forma opiniaun públiku. Opiniaun sira ne’e bele influénsia maneira sosiedade haree no komprende konaba problema sosial sira.

‎Tuir nia, situasaun ne’ebé sosiedade sira agora hasoru maka nakonu ho informasaun, públiku dala barak hasoru difikuldade atu hili no distingue informasaun ne’ebé loos no la loos, inklui informasaun falsu. Tanba ne’e, kontéudu editorial iha futuru bele sai importante liután ba públiku atu komprende no analiza asuntu sira ne’ebé relevante ba sosiedade.

‎” iha prosesu hakerek editorial, verifikasaun faktu sai elementu importante. Jornalista tenki hili narasumber/fontes ne’ebé kompetente no kredível, halo verifikasaun faktu diretamente iha terrenu, no haree rasik evidénsia no dadus sira, la’ós depende de’it ba informasaun hosi ema seluk” nia relata

‎nia deklara, jornalista bele uza imajen, foto ka vídeo atu ajuda hatudu realidade no atrai atensaun públika. Dadus ne’ebé uza mós tenki mai hosi fontes konfiável, hanesan World Bank, Banku Mundial, ministériu, instituisaun públika no estatístika ofisiál hosi instituisaun kompetente.

‎“Editorial tenki iha opiniaun, maibé opiniaun ne’e tenki bazeia ba faktu, evidénsia no dadus ne’ebé fiável,” nia afirma.

‎iha fatin hanesan Diretor DADM CI-TL Alberico da Costa Junior katak, formasaun ne’e importante tebes tanba durante akompañamentu ba media sira, CI-TL haree sei menus koiñesimentu ba media online  ne’ebé produz no publika editorial.

‎Nia hatutan, media balun hanesan GMN, Timor Post, RTTL no Independente, iha ona editorial. Maibé, kuaze media online sira seidauk iha editorial hanesan parte hosi ninia publikasaun.

‎“Ami akompaña durante ne’e hakerek editorial, ami ladún haree iha publikasaun media nian. Media balun iha editorial, hanesan GMN iha editorial, Timor Post iha editorial, RTTL iha editorial no Independente mos iha editorial. Maibé ami haree kuaze media online sira laiha editorial,” Alberico hatutan.

‎Nia esplika, editorial parte ida hosi jornalizmu tanba nia natureza analítika. Tanba ne’e, presiza jornalista ka editor ne’ebé iha abilidade hakerek, tanba editorial normalmente prepara hosi editor ka xefe redasaun no reprezenta pozisaun média ne’ebé nia servisu ba.

‎Alberico mós hateten editorial diferente ho artigu ne’ebé hakerek hosi públiku ka akademiku. Maski iha proposta komunikasaun ne’ebé bele hanesan, estrutura no responsabilidade editorial iha diferensa.

‎“Editorial ne’e parte husi jornalizmu tanba ne’e buat ne’ebé analítiku. Ita presiza ema ne’ebé iha abilidade hakerek, tanba editorial ne’e editor ho xefe redasaun mak hatene, maibé nia reprezenta média ne’ebé nia servisu ba,” nia deklara.

‎Nia aumenta, formasaun ne’e mós sai parte hosi esforsu atu hasa’e kapasidade jornalista sira, la’ós de’it atu produz no publika notísia, maibé mós atu halo análize no ajuda públiku komprende problema sira ne’ebé mosu iha sosiedade.

‎“Liuhusi editorial ne’e ajuda sira atu fó solusaun ba problema ne’ebé mosu iha sosiedade,” nia subliña.

‎Alberico fó ezemplu kona-ba editorial iha Grupu Media Nasional (GMN) ne’ebé trata asuntu kona-ba aumentu folin mina, no nia konsidera katak editorial iha espasu importante atu diskute asuntu sira ne’ebé afeta diretamente sosiedade.

‎Nia espera,jornalista sira ne’ebé partisipa iha formasaun ne’e bele aproveita oportunidade ne’e, tanba hakerek editorial la’ós buat fasil ida no presiza prosesu aprendizajen ho tempu to’o jornalista sira bele hahú hakerek ho di’ak.

‎Enkuantu partisipante formasaun, Conzita Mota hateten, formasaun ne’e importante ba jornalista sira, liuliu kona-ba editorial, tanba bele ajuda jornalista sira komprende no dezenvolve kapasidade editorial iha respetivu kada instituisaun media.

‎“Formasaun ne’e importante ba jornalista sira, liuliu ba aspeitu editorial, tanba bele ajuda oinsá atu fasilita no edita notísia iha kada media, ajuda forma sai notísia tipu soft news bazeia ba informasaun sira ne’e,” Conzita Mota hakotu

Jornalista : Ana Maria da Silva

‎Editor: Manuel Andrade