Sosial  

INDICA-PNTL Halo Monitorizasaun No Prevensaun Ba Labarik Ne’ebé Halo Negosiu Iha Dalan Ninin

banner 120x600

(Díli) Merkadu Komoro-Instituitu Nasionál Defeza Direitu Ba Labarik (INDICA) ho ekipa konjunta Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL sigla português) halo monitorizasaun prevensaun ba labarik sira ne’ebé halo negósiu iha dalan ninin ho objetivu atu proteze sira husi risku ba iha futuru.

 

Tuir Xefi Kordenador Unidade Monotorizasaun Direitus ba Labarik, Ijas Carvalho Perreira Hateten, objetivu husi monitorizasaun ida ne’e atu halo prevensaun ba labarik sira ne’ebé fa’an sasan iha dalan ninin se lae bele prezudika labarik sira nia futuru.

 

“Ha’u hanoin monitorizasaun ida ne’e au halo prevensaun no proteze labarik sira ne’ebé fa’an sasan iha dalan ninin, ida ne’e la’os primeira vez mak ami halo maibé antes ne’e ami halo tiha ona iha 2023 to’o mai ohin loron”, dehan xefi kordenador ba jornalista sira iha merkadu Komoro (27/02/2025).

INDICA ho PNTL hala’o hela monitorizasaun hodi halo prevensaun ba labarik sira ne’ebé halo hela negósiu iha merkadu Komoro

Nune’e nia haktuir ekipa konzunta mak nafatin hela no envolve husi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL sigla português) Polísia Eskuadra Munisípiu Díli, Polísia Tranzitu no Polísia Investigasaun sira mós envolve hotu iha laran.

 

“Ida ne’e la’os servisu foun ida mai ami maibé servisu ida ne’e hanesan kontinuasaun nian ne’ebé hahú iha 2023 nian”, dehan nia.

 

Xefi Monitorizasaun ne’e mós relata, karik ba oin labarik sira sei kontinua fa’an sasan iha dalan ninin mak sei lao tuir formulariu konsentimentu husi Instituitu Nasionál Defeza Direitu Ba Labarik (INDICA) atu fó hanoin ba inan aman sira atu nune’e sira bele asina  no atu bele asegura labele haruka oan sira ba fa’an tan sasan iha dalan ninin.

 

“Wainhira sira la halo tuir formulariu ne’e mak ekipa konjunta sei fila mai tanba bazeia ba formulariu ne’ebé sira prense tiha ona tanba tuir ita nia konvensaun ne’ebé ratifika no obrigasaun primeiru to’o bazika ba família ne’e mak inan aman tenki eduka nia oan sai diak”, nia relata

 

Nune’e nia dehan, seidauk iha lei ida atu detein ka kaer inan aman wainhira haruka nia oan sira ba fa’an saan iha dalan ninin, maibé tuir ratifikasaun ou konvensaun husi parlamentu rasik ratifika iha 2003 katak sein rezerva ka obrigasaun família ne’e importante iha uma laran.

 

“Hau hanoin dadus ne’ebé ha’u hetan ba labarik sira ne’ebé halo negósiu iha dalan ninin maioria liu mak husi Munisípiu Oe-Cusse Raeoa, Munisípiu Baucau, Munisípiu Ermera, no dadus hirak ne’e ami hetan husi komisaun infantil iha 2016”, hatete nia

 

Enkuantu dadus ne’ebé foti ne’e sei hare’e ba sira nia moris no INDICA sei rekolla nia dadus sira ne’e atu nune’e bele fó fali ba ministériu relevante sira hanesan Ministériu Solidaride Sosiál no Inkluzaun (MSSI sigla português) hodi nune’e bele kontinua nia polítika ne’ebé mak iha, liu-liu ba bolsa da maen ba kibi’it laek sira.

Nia mós rekomenda ba inan aman sira katak família mak sai fatór importante bao an sira no atu eduka sira.

“Ha’u nia rekomensaun ba inan aman sira tuir ita nia ratifikasaun ka konvensaun sira katak família mak sai fatór importante ba oan sira no atu eduka ita nia oan tenki ba eskola no sira nia direitu mak atu eskola, halimar no tenki halo kontente oan sira”, hakotu Ijas.

 

Jornalista:      Zemidonio Martins /Estaziadu: Timotio Belo

 

Editora:          Sandi Belo

banner 325x300