(AINARU) Mudansa– Hafoin Timor-Leste restaura nia independesia, Infraestrutura públiku liu-liu estrada iha kapitál nune’e mós iha area rurál sei nafatin sai preokupasaun komum estadu Timor-Leste nian. Situasaun ne’e hanesan hetok bo’ot ida ba Xefe Suku Horai-Quic Marcelino da Conceicão Pires hodi argumenta, estrada ne’ebé liga Postu Administrativu Maubisse ho Hatu- Builico, liu-liu suku Horai-Quic, Aldea Gourema, hahu hosi tempu Portugueza, ultrapasa okupasaun Indonézia no to’o mai ukun an, governu seidauk kontrui estrada kaber.
Xefe suku ne’e afirma, hanesan autoridade hato’o ona nia proposta hodi propoen estrada husi Suku Maubisse, Aldeia Likítei to’o iha Suku Horai-Quic, Aldeia Gourema ba to’o iha area Ai-rame ne’ebé liga ba Postu Administrativu Hatu-Builico ba parte relevante maibé to’o agora seidauk iha resposta pozitivu hosi governu.
“Ha’u nia proposta ne’e hato’o ona iha 2023 maibé la passa, hafoin planu ba 2024 ha’u nia proposta ne’e kontinua la liu nafatin tanba ne’e hanesan sidadaun, núdar mós autoridade triste maibé nafatin iha konfiansa katak ba futuru ha’u sei kontinua husu ba nai ulun sira atu tau atensaun ba komunidade ba suku Horai-Quic, espesial ba aldeia Gourema ho Hatu-São ne’e durante tinan barak seidauk halo,” dehan Xefe Suku Horai-Quic, Marcelino da Conceicão Pires ba jornalista Media Mudansa iha nia knaar fatin Suku Horai-Quic foin lalais
Maske tinan ida ne’e la passa maibé nu’udar autoridade nafatin iha espera katak iha futuru oin mai proposta sira ne’e sei bele passa, fiar katak iha tinan 2025 hakarak ka lakoi proposta ne’e tenki passa.
“Hanesan autoridade kontinua motiva nafatin ba komunidade sira katak presiza iha komitmentu solidu hodi hein prosesu hotu-hotu tanba ida ne’e la’ós milagre ne’ebé akontese tuir ita nia hakarak maibé presiza ema hotu nia komprensaun,” nia reafirmaXefe Suku Horai-Quic Marcelino da Conceicão Pires foto: Inacio da Coceicao
Dezenvolvimentu mak ita nia mehi maibé komunidade tenki moris iha unidade no amizade nia laran hodi hein tanba esforsu ne’ebe ita halo mak proposta ita submete ona. Hanesan autoridade nafatin esforsu atu estrada ida ne’e tenke asesu tanba ne’e dalan públiku.
“Ezemplu, hanesan ita foti dalan husi krusamentu ba Hatu-Builico ne’e dook maibé se ita korta tiha husi parte aldeia Likítei, mai fali Rimori to’o mai aldeia Gourema, ne’e dalan besik liu no alternativu liga ba postu Hatu-Builico tanba dalan públiku populasaun barak mak asesu,” tenik nia
Maibé parte governu sira mós seidauk iha konsiensia ida ko’alia kona-ba dezenvolvimentu, nafatin hanesan autoridade ami ezije dala barak ona, maibé governu mak seidauk iha konsiderasaun hodi tau matan ba iha parte sira ne’e hotu, hanesan autoridade identifika sein pursentu dalan ida ne’e fó impaktu, primeiru ba labarik sira asesu ba edukasaun ne’e distansia dook, segundu dalaruma inan sira ne’ebé mak isin rua atu asesu ba iha óspital susar tanba dalan grave teb-tebes ne’e ameasa ba ema nia vida, terseiru komunidade iha produtu barak iha suku no aldeia, modo ho tipu oi-oin de’it ne’ebé mak iha maibé dalaruma atu asesu ba iha merkadu susar tebes.
“Tanba ne’e, hanesan autoridade nafatin rekomenda ba parte governu atu bele tau matan ba aktividade sira ne’ebé mak durante ami hala’o hela ne’e, tuir dadus ne’ebé mak ha’u iha totál uma kain ne’ebé iha suku Horai-Quic hamutuk atus ha’at lima nulu resin tolu,” hakotu Marcelino da Conceicão Pires