(Díli), Fatuhada 09/09/2026 – Embaixada Xina iha Timor-Leste entrega donasaun $100 mil ba Asosiasaun Kafé Timor-Leste (ACT, hanesan forma ida atu kontinua apoia dezenvolvimentu indústria kafé no haforsa koperasaun ekonomia entre Timor-Leste ho Xina.
Donasaun ne’e entrega hosi Counselor Embaixada Xina, Mr. Zhao Soucheng, iha Sala Enkontru ACT, Fatuhada, no sei uza parte ida hodi suporta agrikultór sira, liu-liu iha ekipamentu ba prosesamentu no habai kafé.
Prezidente ACT, Daniel Leong hatete katak apresiasaun ba Embaixada Xina tanba apoiu ne’ebé, tuir nia, hahú ona desde tinan 2021. Nia konsidera apoiu ne’e importante tanba bele ajuda liga diretamente produsaun kafé lokal ho merkadu iha Xina.
“Ha’u kontente tebes tanba ita bele kontinua relasaun no apoiu ne’e. Apoiu ne’e la’ós de’it ba asosiasaun, maibé mos ba agrikultór sira no parte interesada hotu ne’ebé envolve iha produsaun to’o ba konsumidór no merkadu iha Xina,” hatete Prezidente ACT, Daniel Leong iha fatuhada 09/09/2026.
Tuir rezidente ACT, Daniel, mos hatete katak kafé Timor-Leste iha identidade, qualidade no sabor rasik, ne’ebé halo produtu ne’e iha potensial atu sai reprezentante Timor-Leste iha merkadu internasionál.
Nia subliña katak área produsaun kafé, inklui Aileu no Ermera, presiza kontinua hetan apoiu atu aumenta produtividade no hadi’a qualidade, liu-liu liu-hosi asesu ba merkadu internasionál.
Daniel mos fahe nia esperiénsia bainhira vizita Shanghai, Xina, ho apoiu hosi Embaixada Xina. Vizita ne’e fó oportunidade ba nia atu haree diretamente interese no apresiasaun hosi konsumidór Xina ba kafé Timor-Leste.
Ho apoiu ne’ebé kontinua hosi Embaixada Xina, Ministériu Komérsiu, Indústria no Turizmu (MTCI), Ministériu Agrikultura no Peska, no parseiru sira seluk, ACT konsidera iha responsabilidade atu hametin produsaun no garante qualidade kafé Timor-Leste.
Ba Embaixada Xina, indústria kafé iha Timor-Leste la’ós de’it setor agríkola, maibé mos setor ne’ebé bele kontribui ba exportasaun, diversifikasaun ekonomia no sustentabilidade moris agrikultór sira.
Durante tinan hirak liubá, Xina kontinua fó apoiu ba Timor-Leste iha setor kafé, inklui formasaun, dezenvolvimentu rekursu umanu, servisu ekstensaun, promosaun produtu no asesu ba merkadu.
Peritu hosi área agrikultura no kafé hosi Xina mos vizita Timor-Leste dala barak atu fahe koñesimentu no téknika ba agrikultór lokal, liu-liu kona-ba kultivasaun, produsaun no prosesamentu kafé.
Desde 2021, Embaixada Xina mos suporta ACT liu-hosi donasaun no apoiu ba partisipasaun iha atividade internasionál iha Xina. Apoiu ne’e inklui oportunidade ba ACT atu partisipa iha festival kafé no atividade promosaun, inklui promosaun kafé Timor-Leste iha merkadu Xina.
Iha 2026, ACT sei kontinua hetan apoiu atu partisipa iha China International Import Expo no atividade promosaun seluk iha Xina, inklui oportunidade atu promove kafé verde no kafé orgániku Timor-Leste.
Parte hosi donasaun $100 mil ne’e sei destina ba apoiu agrikultór sira ho ekipamentu prosesamentu no habai kafé, ho objetivu atu aumenta produtividade no hadi’a qualidade produtu.
Embaixada Xina konsidera merkadu kafé iha Xina hanesan merkadu ne’ebé iha potensial bo’ot ba Timor-Leste. Númeru konsumidór kafé iha Xina kontinua aumenta, no situasaun ne’e bele sai oportunidade ba Timor-Leste atu aumenta exportasaun.
Kafé orgániku Timor-Leste, ho qualidade no sabor ne’ebé karakterístiku, mos konsidera iha potensial atu hetan konsumidór liu tán iha merkadu Xina.
Koperasaun entre nasaun rua sei kontinua liu-hosi koordenasaun entre Embaixada Xina, MTCI, Ministériu Agrikultura no Peska no ACT, liu-liu iha área kultivasaun, prosesamentu no formasaun téknika.
Iha atividade entrega donasaun ne’e, reprezentante MTCI, Dj. George Ferreira, hato’o apresiasaun ba Embaixada Xina tanba apoiu no koperasaun ne’ebé kontinua fó ba ACT no grupu sira iha indústria lokal.
Tuir Dj. George, kafé Timor-Leste sai ona hanesan produtu primadona ne’ebé bele lori naran Timor-Leste ba mundu.
“Ida-ne’e hanesan orgullu bo’ot ida ba Timor-Leste ita presiza nafatin hamutuk, liu-hosi Ministériu Komérsiu, Indústria no Turizmu, Ministériu Agrikultura no Peska, Asosiasaun Kafé Timor-Leste no koperativa sira, atu promove nafatin ita-nia produtu lokal, liu-liu ita-nia kafé,” hatete Dj. George.
Nia mos subliña katak relasaun Timor-Leste no Xina bazeia ba koperasaun bilateral ne’ebé diak, no kafé sai ona hanesan ida hosi produtu ne’ebé Timor-Leste promove iha enkontru bilateral no atividade ASEAN.
Maibé, ba MTCI, apoiu ba indústria kafé la bele foka de’it ba promosaun no merkadu. Área agrikultura mos presiza atensaun, tanba balun hosi ai-kafé iha Timor-Leste tuan ona no presiza renova liu-hosi plantasaun foun.
“Ami husu ba Embaixada Xina atu bele loke odamatan ba ita-nia grupu sira, atu sira bele fa’an mos produtu lokal iha loja Xina sira iha Timor-Leste,” nia hatutan.
Nia hateten katak oportunidade atu produtu lokal tama iha loja no atividade komérsiu hosi emprezáriu Xina iha Timor-Leste bele ajuda aumenta asesu merkadu no rendimentu ba MSME no komunidade lokal.
MTCI hateten katak durante períodu 2023–2025, liu-husi Orsamentu Jerál Estadu, ministériu ne’e fó ona apoiu ho montante $400 mil ba MSME sira.
Tuir Dj. George, iha futuru sei presiza kontinua fó apoiu iha área formasaun, ekipamentu no materiál ba grupu no empreza lokal sira.
Agora, ho Timor-Leste tama ona iha ASEAN, MTCI konsidera katak produtu lokal presiza hetan oportunidade atu asesu ba merkadu ASEAN no merkadu internasionál.
Entrega donasaun $100 mil ba ACT ne’e, ikus mai, sai hanesan parte ida hosi esforsu hamutuk entre Governu Timor-Leste, Embaixada Xina, ACT, agrikultór no parte interesada sira atu haforsa indústria kafé, aumenta asesu merkadu no kria oportunidade ekonomia ba komunidade lokal.
Ekipa: Media Mudansa.















