(Dili), Farol 13/08/2026 – Kresimentu krime sibernétiku, scam call no fraude liu husi plataforma dijiál sai preokupasaun foun iha Timor-Leste situasaun ne’e husu ba governu no sosiedade atu hametin mekanismu investigasaun, koordenasaun no edukasaun kona-ba seguransa dijiál.
Fundadór Fundasaun MAHEIN, Nelson Belo, hatete katak atividade ilegál ne’ebé envolve ema estranjeiru no uza territóriu Timor-Leste presiza hetan atensaun sériu husi instituisaun relevante. Tuir nia, governu presiza hametin mekanismu investigasaun no koordenasaun, inklui ho mekanismu rejionál iha ASEAN.
“Ita tenki fó hanoin ba governu atu kria mekanismu sira ne’ebé iha investigasaun kle’an.”
Nelson Belo mós subliña importánsia atu halo investigasaun bainhira iha dúvida ka deskonfiansa kona-ba integridade iha instituisaun estadu, ho objetivu atu garante instituisaun sira kontinua kredível no hala’o knaar ho integridade.
“Ita tenki loke investigasaun atu bele instituisaun sira nafatin iha koridor ne’ebé kredível no halo nia knaar ho integridade di’ak.”
Nia konsidera katak esforsu hirak-ne’e importante ba defeza, seguransa no interese nasionál Timor-Leste, liuliu iha tempu ne’ebé krime sibernétiku no atividade dijiál ilegál sai kada vez barak liután.
Peskizadór UNTL, Maximiano Luis de Deus, hatete katak jovens Timor-Leste presija hasa’e koñesimentu kona-ba teknolojia no literasia dijiál. Tuir nia, koñesimentu ne’e importante atu jovens bele identifika fraude, scam no ameasa sibernétika sira ne’ebé bele afeta indivíduu no sosiedade.
“Jovens presiza hasa’e koñesimentu iha teknolojia. Jovens presiza hasa’e koñesimentu iha literasia dijiál.”
Maximiano hatete katak krime sibernétiku bele manifesta iha forma oioin, inklui máfia, fraude no ameasa sibernétika. Nia mós haree ameasa sira-ne’e la’ós de’it ba indivíduu, maibé bele sai ameasa ba nasaun no sistema internasionál.
“Ameasa ne’e iha buat tolu: ameasa ba nasaun, ameasa ba indivíduu no ameasa ba sistema internasionál.”
Tanba ne’e, nia konsidera edukasaun, liuliu iha área informátika no análize polítika, importante tebes atu ajuda jovens komprende oinsá grupu kriminál sira opera no oinsá sosiedade bele prevene no kombate atividade hirak-ne’e.
“Ita presiza tau importánsia ba edukasaun, liuliu iha área informátika, atu ita bele komprende situasaun ohin loron.”
Peskizadór ne’e mós kompartilla esperiénsia kona-ba vítima sira ne’ebé lakon osan tanba scam liuhusi plataforma dijiál. Tuir nia, limitasaun koñesimentu kona-ba uza teknolojia no plataforma online bele halo ema sai vulnerável ba fraude.
Iha nia peskiza kona-ba polítika nasionál atu kombate krime sibernétiku iha Timor-Leste, nia identifika númeru vítima ne’ebé konsiderável. Dadus preliminár ne’ebé nia refere inklui vítima feto no mane, maibé presiza kontinua verifikasaun no atualizasaun hosi instituisaun kompetente.
“Povu Timor-Leste fasil liu atu monu ba iha scamming sira, tanba seidauk iha koñesimentu ne’ebé sufisiente kona-ba oinsá atu uza plataforma dijiál sira.”
Nia konsidera katak Timor-Leste presiza polítika nasionál ne’ebé klaru atu responde ba krime sibernétiku no krime organizadu. Kooperasaun entre governu, instituisaun relevante, akademia no sosiedade sivíl konsidera importante atu prevene no kombate ameasa hirak-ne’e.
“Buat ida importante mak ita tenki servisu hamutuk ho governu.”
Iha tempu hanesan, investigasaun no polítika kona-ba krime sibernétiku presiza bazeia ba evidénsia no prosesu legál, atu bele garante responsabilidade no proteje direitu sidadaun.
Ba jovens Timor-Leste, apelu prinsipál mak atu la’ós de’it sai utilizadór teknolojia, maibé mós sai utilizadór ne’ebé kritiku no responsavel. Hasa’e literasia dijiál bele sai dalan ida atu identifika scam, prevene fraude no kontribui ba seguransa dijiál iha nasaun.
Jornalista: Ana Maria da Silva
Editor: Felisberto F. da Costa















