Feto sira iha papél importante tebes iha governansa lokal tanba sira la’ós deit nu’udar inan no iha família, maibé mos nu’udar lider ne’ebé bele lori mudansa pozitiva ba komunidade. Partisipasaun feto iha prosesu tomada desizaun ajuda garante katak nesesidade komunidade hotu-hotu, inklui feto, labarik no grupu vulnerável sira, bele hetan atensaun ne’ebé loos.
Iha Timor-Leste, partisipasaun feto iha governansa lokal kontinua aumenta tinan ba tinan. Agora daudaun, feto balu konsege okupa pozisaun importante hanesan xefe suku, membru konsellu suku, lider juventude, lider grupu ekonomia komunitária no ativista sosial. Sira nia envolvimentu hatudu katak feto iha kapasidade atu lidera, organiza no buka solusaun ba problema sira ne’ebé komunidade enfrenta loron-loron.
Iha nível lokal, feto sira kontribui iha área oioin hanesan edukasaun, saúde, saneamentu, seguransa alimentar no protesaun sosial. Tanba maioria feto diretamente enfrenta difikuldade moris loron-loron iha família no komunidade, sira komprende di’ak liu kona-ba nesesidade povo nian. Nune’e, presensa feto iha governansa lokal bele ajuda kria politika no programa ne’ebé sensível liu ba realidade komunidade.
Partisipasaun feto mós importante atu hametin prinsipiu igualdade jéneru no demokrasia. Bainhira feto no mane iha oportunidade hanesan atu kontribui iha lideransa, desizaun sira ne’ebé foti geralmente sai liu di’ak, transparente no inkluzivu. Ida ne’e mós bele inspira feto joven sira atu iha konfiansa an no hakarak envolve an iha atividade politika no sosial iha futuru.
Maske nune’e, feto sira sei enfrenta obstákulu barak iha governansa lokal. Kultura patriarkal iha komunidade balu sei konsidera katak lideransa liu apropriadu ba mane.
Aleinde ne’e, limitasaun edukasaun, menus asesu ba informasaun, problema ekonomia no responsabilidade doméstika dala barak impede feto sira atu partisipa ativamente iha reuniaun ka prosesu tomada desizaun.
Atu supera desafiu hirak ne’e, presiza iha apoiu husi governu, organizasaun sivíl no komunidade tomak. Formasaun lideransa, edukasaun polítika, oportunidade ekonomia no kampaña sensibilizasaun kona-ba igualdade jéneru importante atu hasa’e partisipasaun feto. Komunidade mos tenke hahú muda mentalidade atu fó espasu ne’ebé hanesan ba mane no feto iha lideransa.
Ho envolvimentu feto iha governansa lokal, dezenvolvimentu bele lao ho maneira ne’ebé justu, inkluzivu no sustentável. Tanba ne’e, partisipasaun feto la’ós deit direitu ida, maibé mos elementu importante atu hametin demokrasia no harii futuru di’ak liu ba Timor-Leste.
Lian husi autoridade lokal Suku Bairo Pite
(Díli, 14 Juñu 2026) – Iha tempu ne’ebé Timor-Leste kontinua hadi’a sistema governasaun no demokrasi, partisipasaun feto iha governasaun lokal mos aumenta no sai exemplo positivu ba komunidade sira iha rai laran, maske sei hasoru dezafiu sira hanesan sistema patriarkal, estereótipu no norma sosial ne’ebé durante tempu naruk limita feto nia papel iha lideransa, barak ona feto sira komesa hatudu katak sira iha kapasidade atu lidera no fó kontribuisaun importante ba dezenvolvimentu.
Ba Joaninha Alves Soares, lider komunitária suku Bairo Pite, envolvimentu feto iha governasaun lokal la’os deit kona-ba representasaun, maibé mós kona-ba asegura katak lian no nesesidade komunidade nian bele rona no konsidera iha prosesu foti desizaun.
“Konstituisaun RDTL garante katak feto, mane, labarik no ema ho defisiénsia iha direitu hanesan atu partisipa iha dezenvolvimentu nasaun nian, ha’u hakarak enkoraja feto sira atu hamriik independente no fiar-an tanba feto mos iha kapasidade atu lidera no kontribui ba rai ida ne’e,” hateten Joaninha iha sede sukku bairu pite foin lalais ne’e.
Ho esperiénsia hanesan lider komunitária, Joaninha hatete lideransa lokal presiza liu husi de’it kargu ka autoridade, tuir nia, xefe aldeia no xefe suku tenke iha kapasidade atu komprende problema komunidade nian no buka solusaun ba nesesidade sira ne’ebé existe iha nivel lokal.
“Komunidade la presiza de’it ita nia assinatura, maibé oinsá ita bele fó orientasaun, ajuda no halo mudansa ba sira nia moris,” nia dehan.
Nia mos haree mudansa signifikativu iha partisipasaun feto durante tinan hirak liu ba maibe ikus ne’e, tuir observasaun Joaninha nian, entre 2002 to’o 2016, maioria desizaun importante iha nivel lokal geralmente foti liu husi mane sira, agora, situasaun komesa muda tanba garantia legal no konstitusional ne’ebé promove igualdade direitu ba sidadaun hotu.
“Feto no mane iha direitu hanesan atu partisipa no foti desizaun, iha área balu, liu-liu ekonomia familiar, feto sira mak foti desizaun importante barak,” nia akresenta.
Maske dalan atu atinji igualdade kompleta sei naruk, presença feto sira iha governasaun lokal kontinua hatudu sinal positivu katak mudansa sosial ne’ebé inkluzivu no justu sei lao ba oin, ba barak komunidade, lider feto sira hanesan Joaninha sai inspirasaun katak kapasidade no determinasaun la depende ba jéneru, maibé depende ba vontade atu servisu ba ema hotu no dezenvolve komunidade.
Lian husi Feto Ativista
Iha komunidade sira iha Timor-Leste, lian feto sira agora komesa rona aas liu iha prosesu foti desizaun no lideransa lokal, maske dalan atu atinje igualdade seidauk fasil, ativista feto Maria Abrantes haree katak mudansa positivu ida la’o hela iha nivel governasaun lokal.
Ativista Maria Abrantes hateten katak, kompara ho tinan hirak liu bá, partisipasaun feto iha lideransa lokal aumenta no fó oportunidade ba feto sira atu konkorre ho mane sira iha pozisaun importante.
“Feto sira agora iha oportunidade atu kompete ho mane sira ba lideransa lokal no partisipa iha prosesu foti desizaun importante, lei no polítika sira mos garante ona feto nia partisipasaun iha nivel lokal,” hateten Maria iha foin lalais ne’e
Nia esplika katak, maske numeru lider feto seidauk aas tebes, progresu ne’e importante tanba hatudu mudansa kompara ho tempu uluk ne’ebé maioria pozisaun lideransa okupadu deit husi mane sira.
Ba Maria, mudansa ne’e la’o hamutuk ho esforsu barak husi feto sira ne’ebé kontinua hakarak partisipa ativamente iha dezenvolvimentu komunidade no rai nian,maibé, nia lembra katak obstákulu sira sei iha no presiza atensaun husi parte hotu.
“Bainhira feto ida hakarak kandidata ba xefe suku, maibe dala barak sei hasoru hanoin katak mane mak di’ak liu atu lidera, feto sira tenke halo esforsu bo’ot liu atu hetan konfiansa husi sosiedade,” nia dehan.
Tuir ativista ne’e, sistema patriarkal, estereótipu no norma kulturál balu sei nafatin limita envolvimentu feto sira iha prosesu lideransa no tomada de desizaun, tanba ne’e, nia konsidera katak polítika no programa sira ne’ebé promove igualdade tenke la’o ho implementasaun ne’ebé efetivu.
“Fó oportunidade deit la suficiente. Presiza haree implementasaun no garante katak feto sira bele asesu ho efetivu ba oportunidade ne’ebé iha,” subliña Maria.
Nia mos rekomenda atu governu no parseiru dezenvolvimentu sira kontinua investe iha programa formasaun, kursu no treinamentu iha nivel suku no aldeia, atu hasa’e kapasidade no konfiansa lideransa ba feto sira.
Iha nia mensajen ikus, Maria enkoraja feto sira atu hahú husi papel lideransa ki’ik iha komunidade tanba lideransa la komesa deit iha nivel nasional.
“Sai lider la signifika deit sai ministra ka deputada. Lideransa hahú husi buat ki’ik hanesan xefe grupu, representante juventude, xefe aldeia ka xefe suku husi ne’ebá mak ita bele dezenvolve kapasidade no kontribui ba dezenvolvimentu rai nian,”
Lian husi autoridade lokal suku Kampu Alor
Xefe Suku Kampo Alor Estela Aleixo hatete,sai lideransa la’ós buat ne’ebé planeia husi uluk Maske nia kandidata ona ba delegada no depois sai Xefe Aldeia, nia seidauk iha intensaun atu kandidata fali ba Xefe Suku. Maibé, liafuan ida husi nia nia kolega feto sira muda nia hanoin.
“Ha’u la hakarak kandidata fali ba Xefe Suku. Maibé bainhira ha’u hanoin fali no rona ha’u nia kolega feto sira dehan, ‘Tansá mak Ema seluk bele, hau labele liafuan ida-ne’e mak motiva tebes ha’u atu kandidata an ba Xefe Suku,” dehan Estela Aleixo iha sede suku kampo alor 02/07/2026.
Estela esplika katak, nu’udar feto ida ne’ebé lidera suku, nia hasoru responsabilidade boot tanba tenki tau matan ba família no mos lidera komunidade maske nune’e, nia simu apoiu no fiar husi komunidade no inspirasaun husi Xefe Suku feto sira seluk.
“Nu’udar feto ida ne’ebé lidera suku, la fasil ami iha responsabilidade rua, ida iha uma laran no ida atu servi komunidade tanba komunidade fó fiar mai ha’u, no ida-ne’e mak halo ha’u kontinua servisu,” hateten nia.
Ba Estela, feto no mane iha direitu hanesan atu lidera no foti desizaun. Nia katak kultura balun seidauk fó oportunidade hanesan ba feto, maibé ida-ne’e labele sai impedimentu ba feto sira atu avansa.
Durante nia mandatu, Estela fó atensaun liu ba ferik no katuas sira ne’ebé seidauk simu pensaun idosu, no ajuda sira prepara dokumentu no submete ba entidade relevante atu prosesu sira nia benefísiu. Nia mos fasilita apoiu ba ema difisenti sira ne’ebé presiza tulun.
“Ha’u sempre ajuda ferik no katuas sira prepara sira nia dokumentu no lori ba entidade relevante atu sira bele hetan sira nia direitu, no mos ba difisiente sira ne’ebé presiza kursi roda, ha’u mos ajuda atu prosesu lalais,” hatutan Estela.
Maske hasoru kritika no komentáriu husi populasaun sira,maibe durante kampaña no mandatu, Estela dehan nia la husik ida-ne’e sai obstákulu ba nia servisu.
“Iha ema balu koalia kona-ba ha’u, maibé ha’u la halo ida-ne’e sai problema ha’u nafatin hamriik metin ho ha’u nia prinsipiu atu servi povu iha Suku Kampo Alor,” deklara nia.
Nia husu ba feto hotu atu labele tauk atu kandidatu ba iha Fatin neebe deit tama Ita hare tempu Agora feto barak mak sai lideransa no nafatin Fian a’an hodi lidera iha atividade ne’ebé deit.
“Labele dehan mane de’it mak bele lidera Ita feto mos tenki esforça an no prepara an atu kandidata ba kargu lideransa sira. Lideransa la haree ba mane ka feto, maibé haree ba capasidade no servisu ba povu,” nia hakotu.
Istória sira hanesan ne’e hatudu katak, maske dezafiu sei iha, partisipasaun feto iha governasaun lokal kontinua sai sinal esperansa ida ba sosiedade ne’ebé inkluzivu liu, ne’ebé lian no kontribuisaun ema hotu nian bele valoriza hanesan parte importante husi dezenvolvimentu Timor-Leste.
Dadus Prinsipál 2025
- Iha Parlamentu Nasional Timor-Leste, 24 husi membru 65 mak feto, ne’ebé representa 35.4% husi deputadu sira. (Parline)
- Iha Governu, feto sira ocupa cerca de 20% husi pozisaun ministra sira. ( women in local government)
- Dadus husi UN Women hatudu katak feto sira iha pozisaun ministru no sekretáriu estadu iha Timor-Leste representa deit 14.9% (7 husi 47 pozisaun). (asean wps)
- Iha Marsu 2025, Governu Timor-Leste organiza Fórum Lideransa Feto ho tema “Women can lead in all areas”, atu promove partisipasaun no lideransa feto iha setór polítika, ekonomia no sosial. (Government of Timor-Leste)
Iha tinan 2025, partisipasaun feto iha lideransa Timor-Leste kontinua hatudu progresu positivu. Dadus husi Parlamentu Nasional hatudu katak 24 husi deputadu 65 mak feto, ne’ebé reprezenta 35.4%. Maske nune’e, feto sira sei enfrenta dezafiu atu asesu ba pozisaun desizaun aas sira, tanba iha Governu no instituisaun públika balun, reprezentasaun feto sei menus kompara ho mane sira. Governu no parseiru dezenvolvimentu sira kontinua promove igualdade jeneru no empoderamentu feto atu aumenta lideransa feto iha nível nasional no lokal. (Parline)
Iha Timor-Leste, partisipasaun feto iha governansa lokal aumenta gradualmente, maibé númeru ne’e seidauk a’as tebes kompara ho mane sira. Tuir dadus hosi eleisaun suku no estrutura governansa lokal sira, feto balu deit mak konsege ocupa kargu lideransa hanesan xefe suku no xefe aldeia.
Iha eleisaun suku 2022, hosi suku hamutuk 442 iha Timor-Leste, feto ne’ebé eleitu sai xefe suku sei menus kompara ho mane. Nune’e mos iha nível aldeia no konsellu suku, reprezentasaun feto seidauk to’o metade. Maski nune’e, partisipasaun feto hanesan membru konsellu suku no reprezentante grupu feto aumenta kompara ho tinan hirak liubá.
Lei governansa lokal Timor-Leste mos fó oportunidade ba feto atu partisipa iha estrutura lideransa lokal. Iha konsellu suku, eziste regra ne’ebé garante reprezentasaun ba feto, inklui reprezentante feto ida iha estrutura ida-ne’e. Ida ne’e ajuda hasa’e voz feto iha prosesu tomada desizaun iha komunidade.
Dadus hosi organizasaun jéneru no sosiedade sivíl hatudu katak:
- Feto barak partisipa iha atividade komunitária no organizasaun lokal. Feto joven hahú iha interese boot ba lideransa no polítika. Nível edukasaun no kapasidade lideransa feto aumenta kada tinan. Maibé obstákulu kultura no ekonomia sei sai dezafiu boot ba partisipasaun feto.
Instituisaun hanesan Secretaria Estadu Igualdade no Inclusaun (SEII), UN Women no organizasaun lokal sira kontinua halo programa formasaun no kampaña sensibilizasaun atu hametin lideransa feto iha governansa lokal.Maske dadus numeriku seidauk aas tebes, progresu partisipasaun feto iha governansa lokal iha Timor-Leste hatudu sinal pozitiva katak feto sira agora hahú hetan espasu boot liu atu kontribui ba dezenvolvimentu komunidade no nasaun.















