(Díli),Largo Lecidere 02/07/2026 – Organizasaun servisu ho ema ho difisiénsia iha Timor-Leste hahú prepara sira-nia kontribuisaun ba ASEAN Enabling Masterplan 2025, ho objetivu atu asegura Timor-Leste sai membru plenáriu ASEAN, ema ho difisiénsia sira mós bele simu benefísiu husi polítika no programa inkluzivu iha rejiaun ne’e.
Diretór Ra’es Hadomi Timor Oan (RHTO), Joaozito dos Santos, hatete oportunidade ida-ne’e importante atu organizaun ema ho difisiénsia sira fahe esperiénsia no fó rekomendasaun kona-ba oinsa ASEAN bele hametin asesibilidade, direitu no inkluzaun ba ema hotu.
”ASEAN agora dadaun hela iha dezenvolve Enabling Masterplan, ne’ebé sei sai matadalan ba polítika inkluziva iha futuru. Tanba ne’e, Timor-Leste presiza prepara nia hanoin no rekomendasaun atu labele husik ema ida iha kotuk” hatete Diretór (RHTO), Joaozito Iha workshop ida ne’ebé realiza iha Hotel Novo Turismo,02/07/2026.
iha fatin hanesan,Diretór Asosiasaun Difisiénsia Timor-Leste (ADTL), Cesario da Silva, katak ema ho difisiénsia sira iha kapasidade atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál no rejionál. Tuir nia, prosesu Timor-Leste nia adere ba ASEAN loke dalan ba organizasaun sira atu partisipa iha ASEAN “People Forum no ASEAN Disability Forum”, hodi lori lian komunidade difisiénsia ba nivel rejionál.
”organizasaun sira sei kontinua halo diskusaun no halibur ideia hodi kontribui ba ASEAN Enabling Masterplan, atu polítika no programa sira ne’ebé sei implementa iha futuru bele responde ba nesesidade ema ho difisiénsia sira” nia hatutan.
Iha sorin seluk, Diretóra Nasionál Sekretariadu Igualdade (DNSI), Maria Fillomena Babo Martins, relata, asuntu ema ho difisiénsia la’ós deit liga ba pilar sosio-kulturál, maibé mós importante ba dezenvolvimentu ekonómiku no polítiku iha ASEAN.
”konsultasaun sira ne’ebé agora dadaun lao importante atu asegura grupu vulnerável, inklui ema ho difisiénsia, bele sai parte husi planu preparasaun Timor-Leste atu integra ba ASEAN” nia reforsa.
Entretantu liu husi workshop ne’e organizasaun ema ho difisiensia hanesan (RHTO no ADTL) inklui ho parseiru sira, ho esperansa katak rekomendasaun ne’ebé halibur sei sai baze ida atu hametin polítika inkluziva, hodi garante ema ho difisiénsia sira bele partisipa ho igualdade no hetan benefísiu hosi Timor-Leste nia integrasaun ba ASEAN.
Ekipa Kobertura MD















