(Díli), tasi tolu 01/09/2026 – Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambeno (RAEOA), Regio da Cruz Salu hato’o sentimentu triste no apresiasaun ba restus mortal bispu nain tolu, ne’ebé fila fali mai Timor-Leste,inklui konsidera sira nia retornu nu’udar momentu importante ba identidade, istória no fiar povu Timor-Leste nian.
Iha entrevista, Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambeno (RAEOA) deklara, nu’udar sarani no Timor-Oan fiar katak retornu hosi prelado sira ba Timor-Leste, inklui ho istória Dom Martinho da Costa Lopes, iha signifikadu bo’ot ba povu Timor-Leste.
“Ita hanesan sarani no Timor-Oan, hau iha fiar katak ho prelado sira ne’ebé fila mai Timor-Leste, liu-liu Dom Martinho da Costa Lopes, mai kompleta ona sira nia mehi iha rai doben Timor-Leste, rai ne’ebé sira hela no iha tempu Timor-Leste terus,” dehan Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Regio da Cruz Salu iha tasi tolu 01/09/2026.
Nia hatutan,Povu Timor-Leste presiza hamutuk no fila fali ba rai ida ne’e atu hametin espíritu no valor Timor-Oan nian. No konsidera prelado sira nia prezensa nu’udar forsa moral no espiritual ida ba povu ne’e.
“Ita presiza hamutuk fila fali iha ita nia rain, Balun mai hanesan bibi atan,no balun mai hanesan prelado. Balun la mai Timor, maibé sira mai hanesan espíritu atu haforsa ita, atu tane valor Timor-Leste nian ba oin, tanba Timor ukun rasik an ho terus, no sura mos ho sira nia kontribuisaun” nia afirma.
Regio da Cruz Salu mos haree katak Igreja no Estadu kontinua halo kooperasaun diak,ho esforsu hodi lori fila fali preladu bispu nain tolu mai Timor-Leste, herói sira ne’ebé lakon sira nia moris iha nasaun seluk.
“Hau hanoin Igreja ho Estadu hahu lori prelado husi bispu sira no presiza mos lori fila ita nia herói sira ne’ebé lakon sira nia vida iha nasaun seluk. Karik tenki fila mai Timor-Leste, tanba ne’e ita tenki hanoin didiak ida ne’e ,” dehan nia.
Nia subliña, sentimentu triste ne’ebé akontese, maibé konsidera katak ida ne’e mos hatudu Timor-Oan sira nia unidade no moris hamutuk nu’udar sarani katolika ida.
Enkuantu ba rejiaun espesial Oecusse-Ambeno, Regio da Cruz Salu konsidera prezensa prelado sira iha Timor-Leste bele sai fonte “matak malirin” ba komunidade no mos kontribui ba preservasaun istória relijioza no identidade kultural.
Nia hatete katak istória relijioza Katólika iha Oecusse iha ligasaun kle’an ho luta no perseveransa povu iha rai-enklave ne’e. Prezensa sira ne’ebé kontribui ba Igreja bele haforsa tan fiar, valor no istória no kultural timor-oan nian.
“Sira nia prezensa iha Timor sei fó matak malirin ba rai Oecusse. Istória relijiaun Katólika husi Oecusse, sira nia prezensa hanesan bibi-atan ida ne’ebé luta atu tane relijiaun Katólika Timor, atu hatudu sarani sira nia fiar no valor Timor-Oan, no mos istória no kultura ne’e haforsa nafatin ita nia identidade,” nia afirma.
Prezidente RAEOA mos hato’o nia esperansa katak retornu prelado sira bele fó impaktu diak ba dezenvolvimentu Igreja iha rai-enklave Oecusse, liu-liu iha esforsu atu hakbesik Igreja ho sarani sira no hametin vida espiritual komunidade.
“Hau fiar prelado sira nia retornu ba Timor. Igreja mos haree oinsá mak dezenvolvimentu Igreja nian iha rai ketak-enklave sei diak liu tan no hakbesik ba sarani sira ba orasaun. Ida ne’e mak ita hakarak, maibé ida ne’e hanesan pasu ida,” dehan Regio da Cruz Salu.
Nia hein katak, dezenvolvimentu ne’e bele ajuda komunidade atu moris iha bem-estar, ho karakter relijiozu no kultural, hametin identidade, respeitu malu no fiar nafatin ba Maromak.
“Hau husu mos ba Diocese atu ajuda nafatin dezenvolvimentu Uma Kredá iha Oecusse, liu-liu sarani sira nia dezenvolvimentu hanesan povu ne’ebé moris iha bem-estar, ho karakter relijiozu, karakter kultural no identidade ne’ebé respeita malu no fiar nafatin ba Nai Maromak,” nia konklui.
Jornalista : Ana Maria da Silva
Editor :Manuel Andrade















