Timor-Leste no Malázia Hametin Amizade, Prezidente José Ramos-Horta Simu Embaixadór Foun

(Díli), Palásiu Prezidensiá Ai Tarak laran, 22/07/2026 – Iha ambiente, ne’ebé nakonu ho haksolok no esperansa atu hametin relasaun diplomátika iha futuru, Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste Laureadu Nobel ba Pás, José Ramos-Horta, simu karta kredensiál husi Embaixadór Estraordináriu no Reprezentante Malázia ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Sr. Fairuz Rozali.

Serimónia ne’e la’ós de’it marka formalidade diplomátika entre nasaun rua, maibé mós sai símbolu ida husi amizade no kooperasaun ne’ebé durante tinan barak liu ona hametin relasaun entre Timor-Leste no Malázia.

Ho ninia esperiénsia liu dékada rua iha área diplomásia, Embaixadór Fairuz Rozali mai Timor-Leste ho esperiénsia no koñesimentu ne’ebé bele sai kontribuisaun importante ba dezenvolvimentu relasaun bilateral nia hahú nia karreira diplomátika iha tinan 2002 no, molok mai kaer misaun iha Díli, nia kaer ona pozisaun importante sira, inklui nu’udar Adjuntu Diretór-Jerál Divizaun Relasaun Esterna ASEAN iha Sekretariadu Nasionál ASEAN-Malázia.

Ba Timor-Leste, prezensa embaixadór foun ne’e mós lori esperansa foun atu hametin liután kooperasaun iha área sira ne’ebé importante ba dezenvolvimentu nasaun nian ho esperiénsia iha relasaun multilaterál, misaun diplomátika ne’e espera bele loke dalan ba oportunidade foun iha komérsiu, edukasaun, kapasitasaun no kooperasaun rejionál.

Prezidente José Ramos-Horta, iha okaziaun ne’e, hato’o ninia kontente no esperansa katak relasaun Timor-Leste no Malázia sei kontinua sai metin liután.

“Ha’u kontente tebes atu simu Embaixadór Fairuz Rozali iha Timor-Leste. Malázia sai hanesan parseiru loloos iha ita-nia jornada dezenvolvimentu, hahu husi ita-nia independénsia to’o ita-nia adezaun ba ASEAN. hatete PR José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiá Ai Tarak laran, 22/07/2026.

Prezidente mós fiar katak lideransa embaixadór foun ne’e sei loke oportunidade foun ba nasaun rua, liuliu iha área komérsiu, kapasitasaun no kooperasaun rejionál.

“Ha’u laiha dúvida katak iha ninia lideransa, ita-nia ligasaun bilaterál sira sei sai metin liután, hodi loke oportunidade foun sira iha komérsiu, kapasitasaun, no kooperasaun rejionál ba benefísiu ita-nia nasaun rua nian. Nia hatutan

Relasaun entre Timor-Leste no Malázia iha ona baze istóriku ne’ebé kle’an Malázia sai nasaun dahuluk ne’ebé estabelese Gabinete Ligasaun iha Díli, 13 Abril 2001, molok Timor-Leste restaura independénsia.

Desde ne’ebá, kooperasaun entre nasaun rua kontinua dezenvolve iha área oin-oin, inklui liu-husi Malaysia Technical Cooperation Programme (MTCP no Ministério do Desenvolvimento, Comércio e Parcerias  (MDCP), ne’ebé fó oportunidade ba kapasitasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu iha Timor-Leste.

Agora, Timor-Leste sai membru ASEAN ba dala 11 iha 26 Outubru 2025, relasaun entre nasaun rua ne’e tama ona iha pájina foun Malázia, nu’udar nasaun ne’ebé kaer Presidénsia ASEAN, iha pozisaun estratéjika atu kontinua apoia Timor-Leste iha prosesu integrasaun rejionál.

Ba Embaixadór Fairuz Rozali, misaun iha Díli sei sai oportunidade atu kontinua hametin ponte amizade ne’ebé estabelese ona entre povu rua iha futuru, kooperasaun iha área ensinu superiór, telekomunikasaun, dezenvolvimentu rurál no defeza sei sai parte importante husi esforsu atu hametin liu tán relasaun bilaterál.

Iha, serimónia ne’e entrega karta kredensiál ne’e la’ós de’it kona-ba diplomásia, maibé kona-ba oinsá amizade ne’ebé hahú husi istória naruk bele kontinua moris no dezenvolve, hodi lori oportunidade foun ba Timor-Leste no Malázia, no ikus mai fó benefísiu ba povu nasaun rua nian.

 

Jornalista /Estajiada    : Melania De Jesus
Editor                     : Ana Maria