(Díli) Jardin 5 de maio –Kuarta foin lalais ne’e família husi vítima ne’ebé hetan agresaun fisiku husi membru Polísia balun iha Munisípiu Viqueque, Postu Administrativu Uatulari, Suku Matahoi halo Konferensia Imprensa hodi Lamenta ho atuasaun ne’ebé membru balu halo hasoru vítima Lorenso.
Iha konferensia imprensa familia vitíma Sabino Amaral deklara, tuir Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (sigla Portuges-CRDTL) no Hakerek iha artigo 29 kona-ba direitu ba moris ne’ebé iha Alinea 1 (ida) kona-ba labele viola ema nia vida, no Alinea rua (2) kona-ba estadu rekoinese no garante direitu ba vida no iha Alinea 3 (tolu) kona-ba iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste la iha kastigu to’o mate.
“Husi artigu ida ne’e ami família vítima komprende katak ema hotu iha direitu ba moris tanba ne’e atuasaun husi membru Polísia Nasionál Timor-Leste husi munisípiu Viqueque ne’ebé halo asaun hasoru sidadun ne’e kontra prinsípiu direitu humanus nian no sira lakohi ida ne’e akontese iha rai Timor, tanba rai ne’e estadu direitu demokrátiku no direitu humanus mak tenke bo’ot liu, no Artigu seluk husi kontituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha artigo 31 kona-ba hala’o lei krime nian liu-liu iha Alinea 3 katak labele fó uluk pena e medida seguransa nian ba ema ida iha momentu nia halo krime, bainhira hahalok ne’e ladauk hakerek iha lei, husi artigu ne’e ho nia alinea ida ne’e ami família vítima komprende katak wainhira sidadaun ida komete krime PNTL mak hanesan seguransa nasionál ba nasaun no povu labele fo uluk pena medida ba sidadaun ne’ebé mak halo krime wainhira hahalok ne’e seidauk hakerek iha lei”, dehan porta voz Sabino Amaral Ornai, iha konferensia imprensa foin lalais ne’e.
Nia salienta, atuasaun ne’ebé membru PNTL balu halo hasoru vítima ne’e konsidera hanesan hahalok kriminozu no laos servisu professional.
“Atuasaun membru Polísia Nasionál Timor-Leste balu halo iha Munisipiu Viqueque nian hasoru vítima Lorenso ida ne’e ami família konsidera atuasaun ne’e la’os servisu profesional maibé ne’e hahalok kriminozu ou hatudu preman ba povu, hanesan vítima ne’e halo sala ka’er nia hodi prosesu tuir lei polísia nian ne’ebé aplika ona, maibé sira rasik mak kontra fali lei, iha dekreitu lei númeru 43/2011 kona-ba rejime uza forsa atuasaun husi Polísia Nasionál Timor-Leste munisípiu viqueque ba kaju baku vítima ne’e tuir lolos atu atua ema ruma tenki la’o tuir ho lei tanba lei ne’e dehan ona ho nia sirkuntansia situasaun saida mak bele uja forsa hanesan uja gas airmata, stik, ou pistola ho kilat bo’ot, maibé atuasaun membru Polísia ne’ebé hobur no baku Lesuk ema nain ida (1), ne’ebé la fó ameasa no la halo situasaun perigozu hasoru sira, se dehan ema ne’e atu halai ou hasoru polísia ne’e mós polísia iha mekanizmu propriu laos sira tenki tuku no tebe, ne’e ami família konsidera la los no aktu ne’e krime bandalismu nian”, dehan porta voz Sabino
Nia hatutan tan katak vítima lorensu Guusmão hanesan alin da-7 husi saudozu Gerileiru Eugenio Gomes ho kodigu (loriku ) ne’ebe mate iha batalhão ida to’o ohin loron nia restus mortais la iha no seidauk rekoilha tanba ne’e husi família vítima rejeita katak iha ema balun ne’ebe halo komentario ba video akontesementu nebe viral iha media social katak vítima ne milisia nia oan, aleinde ne’e família vítima la konkorda kona-ba klarifikasaun kronolizia kazu ba publiku husi Komisario Jeral Polísia Henrique da Costa ne’ebe deklara katak vítima difisiensia Mental.
“Maibe realidade akontesimento ne’e ami família hakrak relata lolos katak vítima la lori arma brangka maibé iha motor kotuk ne’e mak vítima kesi pasta kiik oan ida nebe iha laran cave no vítima ba nebe deit nia sempre lori tanba nia ema teknik tratorista. ita tenki kolia honestu ba malu no juta ba rai ida ne’e tanba rai ne lulik ita sosa ruin ho ran, tanba ne ita kolia buat nebe los no labele habosok no inventa ”nia salienta
Familia vitima mos husu ba Prokurador Direitu Humanus No Justisa (sigla portuges-PDHJ) hodi bele halo investigasaun ba kazu menbru polísia nain(4) ne’ebé halo agresaun fisiku ba sidadaun naran Lorensu Gusmão tamba kontra konstituisaun RDTL iha artigo 29 no alina ,1, 2, 3.
“Hanesan sidadaun ami nafatin husu ba prezidenti repúblika primeiro ministru parlamentu nasionál husi comisaun v no ministeiro interior atu halo atensaun ba komandante jeral investiga no prosesu sira ne’ebe no asaun defende kriminozu no defende intuituisain estadu porque auto defeja ne’ebe komandante polísia viqueque halo mai tan deklasaun nee komandante pntl komisario halo liga ba kajo munisípiu viqueque nokonu ho deklasaun falsu sem faktus no nota momos bosok publiku hodi defende membru krimenozu sira, deklasaun sira hanesan ne’e hamonu kredivilidade integridadi reputasaun instutuisaun pntl agora iha futuru mai. tanba nota momos no lolo’os katak deklarasaun komando jeral fila lia ho factus falsu no hots hodi vítima sai fali suspeitu no suspeitu sai fali vítima. ”nia hakotu
Jornalista : Ekipa Media Mudansa
Editor : sandi Bello