CNC Realiza Serminariu Ba Estudante No Joven Sira Hodi Selebra Aniverário Ba Dala VII

banner 120x600

(Dilí) Mudansa – Centru Nasional Chega (CNC) selebra aniversáriu bá dala VII ho tema “reforsa parseria ho instituisional hodi promove medida reparativa transmisaun memoria Interjerasionál bá Estudante no Joven Sira.

“Atividade ohin bá dala-rua (2) horseik Centro Nasional Chega (CNC), hahú nia selebrasaun aniversáriu ba dala VII ho misa agradesimentu no ohin iha atividade ida ne’ebé mak halo ho intensaun mais reflesaun tinan hitu (7), nian,ho tema reforsa parseria ho instituisional hodi promove medida reparativa transmisaun memoria Interjerasionál bá Estudante no Joven Sira,”Dehan Diretór ezekútivu CNC Hugo Maria Fernandes ba jornalista iha Salaun CNC,Tersa-Feira (16/07/24)

Diretor Ezekutivu Hugo salienta,iha tinan ida ne’e mak centro Nasional Chega (CNC) foti tema ida ne’ebé maka importante bá ezisténsia CNC nian durante tinan hitu (7) sein parseiru ne’ebé mak di’ak ho Estadu no Governu nian organizasaun Sosiédade Sivíl.

“Tinan hitu (7) Centro Nasional Chega nian seidauk fó signifikansia hanesan agora dadaun ita hotu senti, entaun tinan ida ne’e CNC hanoin katak parseria ne’ebé mak di’ak ho parseiru sira bele fó efeitu di’ak liu tan bainhira ita iha eventu sira hanesan ne’e atu rona oinsá maka servisu di’ak ho Governu ne’ebé mak halo tiha ona,” tenik Diretor Ezekutivu CNC Hugo

Nia akresenta, dezde inisiu Centro Nasional Chega konsentra bá asuntu bo’ot tolu primeiru prezervesaun memoria, katak memoria pasadu nian ne’e oinsá mai atu prezerva fali ho didi’ak no kuida,maibé mós oinsá maka atu jerasaun foun, memoria labele hela de’it ho memoria,tenki aprezenta diskuti depois bele hetan lisaun saída mak importante hosi memoria pasadu ne’e.

“Segundu, bá iha setór Edukasaun ita hotu hotu fiar Edukasaun maka dalan ida atu transforma sosiédade, introdusaun memória istória sira ne’e liu hosi setór Edukasaun importante lós, atu hari’i identidade ida ita hakarak ka lakohi identidade ne’e ita hetan hosi istória hetan hosi memória husi luta naruk ita nian hosi Kúltura ne’ebé maka hari’i iha Edukasaun aspetu ida importante lahalimar hodi atu hari’i nuda’arr Nasaun ida,dala ruma ami iha ne’e husi tinan rua-nuulu 20) sé ita ema Timor ida oinsá ita nia Edukasaun ne’e lori duni ita bá atu tuir hatete katak ha’u ema Timor, entaun Edukasaun saí aspetu ida importante iha Centro Nasional Chega,tanbá ne’e mak dezde inisiu invólve Universidade eskola sira,” Nia salienta

Nia afirma,bele hola parte mós iha servisu CNC nian no ida ikus liu mak oinsá kontinua apoiu bá vitíma sira ne’e servisu husi Centro Nasional Chega hirak nian prezervasaun memória introdusaun memória Edukasaun maibé kontinua bá oin.

Iha fatin hanesan, Prezidenti Conselho Administrasaun CNC Manuel Mesquita Pereira hateten, Ohin loron ne’e seminario ho tema kona-bá “reforsa parceria intituisional hodi promove medida reparativa” medida reparativa ne’e sai hanesan ajenda prinsipál ida bá Centro Nasional Chega (CNC) iha planu estrátejiku bá tinan 2025-2030.

“Medida reparativa ne’e sai hanesan ajenda prinsipál ida, tanbá misaun ida ne’ebe estipúa iha Dekretu-lei nú.48/2016 kriasaun Centro Nasional Chega (CNC) ninian ne’ebé ezizi Centro Nasional Chega (CNC) hanesan Instituisaun Públiku ida ne’ebé tenki hala’o servisu hodi esforsu medida reparativa sira hodi hare’e bá sobrevivente hosi ita nia Istória passadu sira,”Dehan Prezidenti Conselho Administrasaun CNC Manuel Mesquita Pereira

Nia afirma medida reparativa ne’e saí hanesan servisu bo’ot ida bá Centro Nasional Chega (CNC) iha tinan lima (5) bá oin aleinde servisu rua seluk, ne’ebé ohin Diretór ezekútivu Hugo Maria Fernandes temi ona hanesan primeiru maka prezerva memória pasadu nian, oinsá atu intrega memóra pasadu sira ne’e iha ensinu kurrikúlu eskola nian ikus maka programa medida reparativa ida ne’e.

“Objetivu prinsipál maka foinsa’e sira no Jerasaun foun sira presiza hatene saída maka ita nia lala’ok Istória iha tempu pasadu liu-liu ita nia lala’ok Istória prosesu mai to’o hetan ukun-aan, Joventude sira liu-liu estudante sira presiza hatene ida ne’e,tanbá ne’e hanesan baze fundamentál ida antes atu hakat bá Mundu traballu nian, nune’e sira bele hatene katak prosesu Timor-Leste mai ho ukun-aan ne’e liu hosi prosesu ne’ebé todan la’os kamaan, saída mak hakarak transmite hosi ne’e mak valór heroizmu hosi ita nia Heroi sira, ita nia Inan-Aman no família sira ne’ebé maka sakrífika sira nia aan bá luta ukun rasik-aan ida ne’e.”Nia hakotu

Jornálista: Esperança Monteiro/Estajiada Nelia Pereira

Editóra: Delfina Borges

banner 325x300