(Dili) Mudansa – Relasiona ho isu fronteira terrestre entre Timor-Leste ho Indonézia iha Naktuka ou Citrana, Suku Bene-Ufe, Sub-rejiaun Netibe, Rejiaun Administrativu Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) sei sai duvida ba públiku, tanba seida’uk hetan solusaun ida ne’ebé fó satifasaun ba Povu no Estadu rua hanesan Timor-Leste no Indonézia.
Ho polemíka ne’e Vise Primeiru Ministru (VPM), Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rural no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino Lopes informa, iha Konsellu Ministru (KM) ko’alia no diskute ona, hanesan ema hotu-hotu hatene, dala ruma ko’alia kona-ba Fatu-sinai no dala ruma ko’alia kona-ba isu balu ne’ebé maka antigamente Timor-Leste iha.
VPM, Assanami argumenta, Timor-Leste la iha esforsu ida, la iha rai pedasuk ida ne’ebé mak Timor-Leste husik hela, maibé kuandu istórikamente la’ós hola parte Timor-Leste nian, sidadaun Timor-Leste tenke husik duni, hotu-hotu bele haree katak, hahú husi kuandu ko’alia Timor-Leste nia fronteira ne’e entre Portugál ho Holanda iha momentu ne’ebá, depois sa’e mai to’o iha agora.
Nia aumenta, ema hotu-hotu bele haree katak, iha fatin balu ne’ebá uluk ema marka ne’e mota, mota ne’e tama mai tiha Timor-Leste, entaun ema hanoin katak, mota maka ida ne’e, maibé mota iha sorin ne’e maran tiha, nune’e maka nia tama fali mai, entaun mudansa sira ne’e maka bele iha aspetu balu ne’ebé maka halo diskusaun.
“Iha ha’u nia koñesimentu ho prinsipiu maka ne’e, ita sei la husik rai pedasuk ida ba ema seluk, ida maka ita nia komitmentu, maibé ida ne’ebé maka la’ós pertense ita nian, ita la iha poder ou direitu naton atu bele defende buat ne’ebé la’ós ita nian,” Vise Primeiru Ministru (VPM), Ministru Koordenador Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rural no Abitasaun Komunitária, Mariano Sabino Lopes dehan hafoin remata eventu lansamentu Plataforma E-Learning Hodi Empodera ONG Lokál Sira, iha Otel Timor, Segunda, 22/01/2024.
VPM ne’e mós rekoñese duni antes ne’e Autoridade sesante RAEOA, Arsénio Paixão Bano, husu ba Governu Sentrál atu haree didi’ak estamentu ba liña fronteira Naktuka, tanba kamunidade nia rai liu ektare 200 tama ba área Indonézia nian, maibé to’o agora seidauk haree ba asuntu ida ne’e, maibé tuir nia (Asanami) hanoin katak, asuntu hotu-hotu kona-ba fronteira marítima ho terrestre ne’e hotu-hotu diskute kedan husi I Governu to’o mai agora.
“Agora ne’e espesifiku ona ba ekipa ne’ebé maka diskute duni kona-ba fronteira marítima ho terrestre, ne’ebé ha’u hanoin ida ne’e rona hela no la’o hela, tanba ne’e povu akompaña nafatin tuir nafatin, ita sei sosializa hodi povu hatene loloos katak, ida ne’ebé mak la’ós ita nia diretu, ne’e la’ós ita nia diretu, ida ne’ebé ita nia diretu ita sei la husik pedasuk ida ba ema seluk,” nia hakotu.
Jornalista: Mariano Do Santos Abi
Editor: Felisberto F. Da Costa