KNPK-TL: Polítika IX Governu Paradoksu, Desizaun ME Fó Impaktu Negativu ba Estudante Sira

banner 120x600

(Dili) Mudansa – Relasiona ho Minísteriu Edukasaun (ME), atu hapara tiha manorin na’in sira ne’ebé durante kontratu tiha ona iha tinan barak nia laran, Konsellu Nasional Professores Kontratu Timor-Leste (KNPK-TL) konsidera Minísteriu Edukasaun (ME) viola lei nu 31/20223 iha artigu 38 kona ba avaliasaun dezempeñu no dekretu lei nu 19/2011, 8 de Junho kona-ba Rejime da Avalisaun do Dezempenho dos Trabalhadores da Administrasaun Pública no desizaun ME fó impaktu negativu ba estudante hotu-hotu.

“Ami konsidera Polítika IX Governu paradoksu, tanba preve OJE 10,1% iha setor edukasaun maibé Minísteriu Edukasaun tenki hapara professores lubun. Desizaun polítika IX Governu liu husi Minintériu Edukasaun lori impaktu negativu ba estudante hotu-hotu liu-liu povu ki’ik no ki’ak nian oan sira iha territoriu nasionál,” dehan Porta-voz Agostinho Pinto liu husi Konferensia Imprensa hafoin remata marsa protestu iha Ponte Prezidente B.J Habibie Bidau Santana, Segunda 22/01/2024.

KNPK-TL konsidera Minísteriu Edukasaun no Sekretariu Estadu la halo polítika tuir orientasaun bazeia ba Primeiru Ministru (PM) ne’ebé deklara katak, la bele hapara Porfessores Kontratatu no polítika ne’ebé daudaun IX Governu produz KNPK-TL konsidera nu’udar sosializa de’it krize sosiál oi-oin iha sosiedade nia le’et.

“Prosede estatutu Professores Kontratadu 2022-2023 tuir dekretu lei Nu. 31/2023.31 fulan maiu iha artigu 11 kona ba Ingresu Espesiál, ami husu ba ME no Sekretariu Estadu atu foti orientasaun bazeia ba PM ne’ebé deklara katak la bele hapara professor kontratadu, reklamantes no voluntariu kuaze 3.000 ital,” Agostinho salienta.

Ema hotu konsiente katak, depois Timor-leste sai hosi invazor rejime foun Soeharto nian, hotu-hotu hamrik nu’udar estadu, ho naran Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), nu’udar estadu, hotu-hotu presiza dezenvolvimentu nasionál ne’ebé perante kualidade moris povu Timor-nian.

“Ho nune’e, edukasaun hanesan setor estratéziku no fundamental ne’ebé dezeña no konstrui futuru Timor-leste nian ba povu hotu-hotu ho seguru prosperu no dignu,” nia afirma.

Ho prinsíspiu ida ne’e, fó biban ba kualker Governasaun hotu-hotu tenki aposta-an valor libertasaun nu’udar ajenda polítika Timor nian, maibé hotu-hotu hare ba realidade desizaun polítika XI governu, liu hosi ME hapara professor no professora sira kontratadu, reklamantes no voluntariu sira nu’udar desizaun ne’ebé injustu no dez-umanu ba manorin na’in sira.

Liga mós ME ninia deklarasaun atu loke vaga ba manorin na’in sira, KNPK-TL ne’ebé kompostu husi manorin na’in sira la aseita no la partisipa teste, tanba antes ne’e hetan ona kontratu husi ME liu husi prosesu naruk ida no priense rekezitu barak ne’ebé ME estabelese.

“Ami nian lista públika iha Jornál Repúblika nu’udar dokumentu ofisiál estadu nian, nune’e ikus mai ME rekuinese nu’udar Professor Kontratadu. Programa ba teste bolsa de candidatos ne’e, ami konsidera só bale ba hirak ne’ebé seidauk tama iha sistema kuadru pesoál ME nian mak bele tuir teste,”

Nia subliña, sei ME la hatun karta notifikasaun legal por escrita ruma maka KNPK-TL sei hamutuk ho entidade hotu-hotu halo boikota ba programa Bolsa kandidatu husi Minísteriu Edukasaun no Professores Kontratatu 2022-2023 reziste nafatin hodi deskorda hodi la tuir teste ne’ebé ME sei fó sai.

KNPK-TL husu ba kamada sosiál hotu-hotu hamrik hodi solidariza luta ida ne’e, tan KNPK-TL konsidera katak, polítika Minísteriu Edukasaun XI Governu ne’e nu’udar forma ida ba obskurantiza sosiedade no haklaken krize iha futuru no husu atu povu iha territoriu nasionál presiza tau atensaun ba desizasaun polítika iha setor hotu-hotu hanesan Edukasaun, Saúde, Agrikultura, Justisa no Ekonómia Nasionál.

“Apela atu Povu Kiik no Ki’ak sira hotu iha territóriu nasionál no maluk hirak ne’ebé vitíma ba Polítika IX Governu iha setor Saúde, Agrikutura no seluk tan hamutuk ba, no la bele obedese ba injustisa ne’ebé buras daudaun iha rai doben Timor-Leste,” nia hakotu.

Jornalista: Mariano Do Santos Abi
Editor: Felisberto F. Da Costa

banner 325x300