Sosial  

Eviksaun Komunidade Aldeia Fomentu II sein Karta Notifikasaun

banner 120x600

(Díli) Fomentu II – Komunidade Fomentu II sente triste ho Eviksaun ne’ebé mak Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU sigla Português) halo, tanba la iha karta notifikasaun antes.

Tuir dekretu lei nú 33/2008 ne’ebé halo primeira alterasaun ba lei nú 3/2024 kona-ba Higiene e Ordem Público, ne’ebé fó kompetensia ba Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbanu (SEATOU) hodi halo despezu administrativu ba fatin públiku no rai protejidu sira.

Tanba ne’e iha loron Sesta semana kotuk Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbanu (SEATOU) Jermano Santa Brites ho ekipa konjunta hahú halo eviksaun ba komunidade sira ne’ebé mak okupa area mota ninin Fomentu II hodi halo uma.

Komunidade Bendito de Deus Maia hatete, iha nia parte sente triste oituan tanba nia hela iha aldeia Fomentu II ne’eba kleur ona no antes nia hela iha aldeia refere laiha governu ida mak ba hase’e komunidade sira atu labele halo uma iha fatin ne’eba, tanba fatin ne’eba risku ba komunidade sira.

“Halo desentranizasaun ne’e saida no poder lokal ne’e to’o ohin loron ami hein to’o tinan ba tinan mós poder lokal ne’e nunka mosu, se poder lokal iha entaun ami bele ba servisu iha ami nia munisípiu no ami labele mai bou aan iha sidade Díli,” kestiona Bendito ba Média Mudansa iha Aldeia Fomentu II, tersa, 7/01/2025.

Nune’e nia haktuir, sira hela iha sidade ne’e tanba situasaun moris mak obriga no tanba oan sira nia eskola.

“Ami hakarak mai hasai ami ho dignu no ami ne’e ema, laos animal governu labele uza nia poder hodi halo diskriminativu ba nia povu rasik, no iha tinan kotuk Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) rasik ho Obras Públiku mai halo enkontru bo’ot ida ho ami iha ponte CPLP nia okos, hodi dehan imi hein karta notifikasaun mai ne’e prepara aan atu sai no até agora notifikasaun laiha no sira mai duni ami hanesan animal,” konta Bendito

Vítima ne’e deklara, uma sobu hotu hanesan ona sira la sente seguru tanba toba iha liur de’it no governu mós tenki iha planu ida atu asegura nia povu ho di’ak no governu mós la iha lona ida atu fahe ba nia povu sira ne’ebé mak oras ne’e hasoru hela situasaun ida ne’e.

Iha fatin hanesan Elizabet Esperansa Lopes hatete, iha nia parte sente triste tanba durante kalan ne’en (6) nia ho nia oan sira deskansa de’it iha liur tanba sira nia horik fatin hetan eviksaun husi governu.

“Hanoin hela atu ba kos maibé osan laiha atu selu kos no hanoin mós atu ba ami nia munisípiu maibé osan laiha atu selu kareta no ami nia transporte rasik mós laiha ne’e ami atu halo oinsá no ba ema hirak ne’ebé mak iha osan no iha transporte rasik ne’e sente di’ak bé ami ne’e koitadu,” haktuir vítima elizabet ho matawen turuk.

Enkuantu Autoridade Aldeia Fomentu II Domingos Mendonça Sarmento informa, liga ho eviksaun hirak ne’ebé dadaun ne’e akontese, komunidade sira nia preokupasaun mak transporte atu tula sira nia sasan ba munisípiu, maibé to’o oras ne’eu komunidade sira seidauk hetan responde pozitivu husi parte governu, tanba governu hasai tenki iha responsabilidade ba aktu sira ne’e.

“Hanesan Autoridade Aldeia prontu atu servisu makas hamutuk ho parte governu sira atu nune’e bele aselera lalais komunidade sira nia preokupasaun hanesan transporte atu tula sira ba munisípiu no sira nia subsidiu ne’ebé sira ezize” dehan autoridade lokal ne’e

Atoridade Aldeia ne’e hatutan, governu sobu nunka públika informasaun no sein fó avizu ida ba autoridade ki’ik sira atu avizu ba nia komunidade sira.

“Maibé ha’u garante katak komunidade iha Aldeia Fomentu II ne’e koopera tebes ho governu Timor-Leste tanba iha ne’e ami rona malu no tenki apoiu ba dezenvolvimentu no lalebe halo impedementu ba saida mak governu Timor-Leste halo,” nia hatete

Nia informa tan, hahú iha loron 03/01/2025 ne’e komunidade sira ne’ebé hetan ona eviksaun ne’e kalan toba de’it iha estrada no halo autoridade lokal mós la deskansa no autoridade lokal deskansa iha tuku 12:30 ou tuku 1:00.

Iha sorin seluk, Direitór ezekutivu Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo hatete, hanesan HAK nia observasaun liu-liu ba iha ezekusaun husi Autoridade IX Governu liu husi Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) ne’ebé realidade ezekusaun sira ne’e hanesan baseia de’it ba iha dekretu lei sira ne’ebé ho sira nia kompetensia.

“Maibé tuir regras lolos ha’u hanoin ezekusaun sira hanesan ne’e Sekretáriu Estadu Terras Propriedade no Ministériu Justisa rasik bele akompana prosesu eviksaun sira hanesan ne’e tanba kompetensia eviksaaun faz parte ida ba Ministériu Justisa liu husi Sekretáriu Estadu Terras Propriedade,” nia lamenta.

Direitór ne’e hatete, husi prespektiva HAK nian mak tenki konsidera nafatin aktu ne’ebé sira halo no labele tama ba iha violasaun Dereitus Humanus nian.

“Ita la kria kondisaun antes bainhira atu halo eviksaun no ita halo eviksaun refere iha momentu ida la serve, kondisaun udan no ita la prepara labarik sira ne’ebé estudante oinsá mak ita atu lori ba no aprosimasaun ita nia eviksaun ne’e laiha liña kordenasaun ho ita nia povu sira,” kestiona diretór ne’e.

Nune’e mós nia konta, iha mota laran ne’e uma kain ne’en(6) mak afeita ba desastre naturais maibé sira ba jeneraliza hotu-hotu.

“Hanesan Obras Públika no Terras Propriedade ne’e tempu ne’eba ne’e lisiensa sira fó ka lae? no sira rasik akompaña prosesu hirak ne’e kalae? Tanba de’it ita lmprementa ba ita nia kargu sira ne’ebé ita nia governu fó mai ita? ha’u hanoin ita presiza hare’e ida ne’e, ami konsidera katak lalaok eviksaun ida ne’e la tuir ninia prosesu ne’ebé justu,” nia akresenta

Tanba ne’e HAK lakonkorda ho governu nia aktu ne’ebé mak halo ba nia ema rasik no iha momentu ida udan no iha momentu ida labarik sira preparasaun atu tama fali eskola, depois governu ba sobu ema nia uma ne’e ema atu ba hela fali iha ne’ebé, ida ne’e HAK la konkorda.

Entretantu komunidade Aldeia Fomentu II ne’ebé hetan eviksaun, ema hamutuk 288 no uma kain hamutuk 193.

Jonalista: Zemidonio Martins/ Inacio Silva 

 

Editora: Sandi Belo

banner 325x300