(Díli) Palasio Prezidenti -komerasaun loron retaurasaun independênsia Timor-Leste nian 20 de Maio tinan 2025 ba dala 23 Prezidenti Rebúlika (PR) hanoin hikas fila fali Sua Santidade Papa Francisco nia vizita mai iha Timor iha loron 9 to’o loron 11 iha fulan Setembru tinan 2024, ne’ebé fó nia liafuan ba povu timoroan atu hametin fiar esperansa no justisa .
“Atu ko’alia ohin ha’u hakru’uk ho reverénsia klean iha memória Sua Santidade, Amu-Papa Francisco nia oin ida-ne’ebé, ba Timor-Leste no ba mundu, la’ós de’it Amu-Papa ida ne’ebé bo’ot liu iha tempu tomak, maibé ita-nia Amu-Papa, ita-nia belun, ita-nia pastor, ninia prezensa iha ita-nia leet, iha fulan-setembru 2024, sai prezente folin-laek ida, hanesan mina-morin midar ida ne’ebé hela nafatin, ninia liafuan sira kontinua fó-lian iha povu timoroan nia fuan, hametin ita iha fiar, inspira ita iha esperansa no enkoraja ita iha justisa no rekonsiliasaun”,Dehan PR José Ramos Horta nia diskursu iha komemorasaun 20 de Maio dala 23 iha Palasio Prezidenti Aitarak laran tersa ne’e, 20/05/2025
PR hanoin ho emosaun partikulár mensajen sentrál husi nia vizita, simples hanesan mós transformativu imi-nia fiar sai imi-nia kultura, ho liafuan sira-ne’e, Amu-Papa Francisco dezafia timoroan atu la ta’uk kesi Evanjellu ho klamar kle’an ho nia identidade nian, atu sai perfume Evanjellu nian iha rai ida-ne’e hanesan nia hateten perfume rekonsiliasaun nian, dame nian, kompaixaun justisa nian.
“Ninia lian, ne’ebé kmaan no metin, husu ita atu habelar mina-morin ida-ne’e hasoru buat hotu ne’ebé hatun no harahun dignidade umana ki’ak, violénsia, korrupsaun, alkolizmu, la respeitu ba feto sira no indiferensa ba sofrimentu, liuliu hasoru funu no trajédia sira ne’ebé harahun ohin loron”, Dehan PR José Ramos Horta
Iha diskursu (PR) hatete, ohin loron Timor-Leste selebra tinan ida tan ba Restaurasaun Independensia nian, no hetan inspirasaun husi legadu espirituál no morál ida ne’ebé husik hela husi Sua Santidade, reafirma Timor nia kompromisu atu halo fiar la’ós de’it refujiu ida, maibé sai forsa moris no transformadora ba konstrusaun sosiedade ida ne’ebé umanu liu, justu no solidáriu liu.
“Sua Santidade Papa Leo XIV sempre inspira atu estuda komunikasaun no tomada pozisaun sira ne’ebé Santa Sé adota hasoru funu oioin, krize umanitária no trajédia sira ne’ebé harahun ita-nia planeta, desizaun sira-ne’e iha signifikadu espesiál bainhira observa tuir roman personalidade no perfil Sua Santidade Papa Leão XIV nian, ” Tenik PR
PR deklarasi iha eleisaun Sua Santidade Papa Leão XIV nian, rezultadu husi desizaun matenek no ponderadu husi Koléjiu Kardeál sira-nian, reprezenta eskolla surpreendente ida ba analista no observadór sira husi vida Igreja nian, maibé, ida-ne’e hatudu klean katak koerente tebes ho misaun milenar Santa Sé nian.
Sentralidade doutrina sosiál Igreja nian, hodi tau karidade sarani, justisa no atensaun ba sira ne’ebé haraik-an no vulneravel liu iha sentru ninia asaun pastorál, iha tempu ne’ebé mundu parese mout iha nakukun laran marka ho violénsia, konflitu no lakon valór espirituál sira liafuan no jestu sira husi Sua Santidade Papa Leão XIV maka fonte esperansa nian.
“Hanesan Papa Francisco dehan, ita moris iha mundu desakralizadu, ne’ebé dalabarak domina husi ema funu nian, maibé, fó kmaan atu hatene katak ita la’os oan-ki’ak iha ita-nia fiar no katak, iha rai-rahun sofrimentu nia leet, naroman domin nian ba ita-nia maluk moris nafatin, hafoun iha figura sumo Pontífise foun nian”, Hakotu PR José Ramos Horta.
Jornalista : Gaudencia Belo
Editor :Manuel Andrade







