(Dili) Mudansa – komúnidade Ex-Asrama Brimob Kampung-baru halo komúnikadu imprensa ba planu Konstrusaun kajerna no Armajenamentu ba Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), no komúnidade sira maibé tenki hasai sira ho dignu.
“Ami husu Estadu, Direitu, Demokrátiku ida ne’e hari bazeia ba vontade Povu nian no respeita povu nia direitu no dignidade moris ne’ebé mak Konsagra ona iha Konstituisaun-RDTL artigu 1 alinea 1 hatur ona katak RDTL Estadu ida ne’ebé Demokrátiku Soberanu,” Dehan porta-vóz Januario Amaral de Jesus ba Jornálista liu hosi komúnikadu imprensa iha Ex-Asrama Brimob Kampung-baru kuarta-Feira (31/07/24)
Porta-Voz ne’e akresenta,ukun ida mesak hari hosi povu nia hakarak no iha respeitu dignidade ema moris nian nune’e bazeia bá Planu IX-Governu Konstituisionál liu hosi Ministeriu Interior (MI) nia planu bá futuru atu Konstrui kazerna bá ofisiál súperior no armajenamentu bá PNTL iha area Ex-Asrama brimob ne’ebé lokáliza iha Aldeia 4 Setembru Suku Comoro Kampung-baru,maibé presiza hanoin mós komúnidade hamutuk, uma-kain atus-ida ualu-nulu resin-haat (184) ho ema hamutuk, rihun ida atus-ida (1.100), ne’ebé mak hela iha fatin ida ne’e durante tinan rua nulu resin lima (25) ona.
“Dezde Timor hetan independénsia ami komúnidade prontu atu koopera ho Estadu hodi halo dezenvólvimentu iha loron 20 fulan jullu tinan 2024 liu hosi Autóridade lokal Aldeia 4 de Setembru Suku Comoro Xefi-aldeia no Xefi-Suku hato’o informasaun bá komúnidade katak iha tempu badak Governu planeia atu Konstrui kazerna no armajen bá PNTL iha fatin ida ne’e reprezentante komunidade koopera tebes hato’o kedan karta pedidu ida ba Ministériu Interior no Komisariu PNTL atu marka tempu hodi halo diálogu ho komúnidade sira antes reáliza planu ida ne’e, maibé karta refere la hetan resposta hosi nai-ulun sira liu tiha loron 25 fulan jullu tinan 2024 Ministériu Interior liu hosi Komandu Jeral PNTL lansa ekipa Seguransa PNTL kompletu ho armas ne’ebé mak lidera hosi asistente Superintendente Polisia Carlito Adoro junta ho ekipa interministeriál mai halo levantementu dadus ho maneira forsada obriga halo komúnidade sira ne’ebé mak hela iha fatin ida ne’e trauma no ta’uk liu-liu labarik ki’ik no feto sira,tanbá ne’e ami komúnidade lamenta ho atitude nain ulun sira ho Seguransa PNTL nian ekipa interministeriál ne’ebé mak halo levantamentu dadus ne’e, ami kondena asaun sira ne’ebé maka mensiona ona,”Porta-Voz lamenta
Tanbá ne’e,sira husu, Ministeriu Interior laiha vontade no la respeita ezizénsia komúnidade ne’ebé mak husu atu halo diálogu ho komúnidade nuda’ar sidadaun ida iha rai ida ne’e, Komisariu jeral PNTL lakon ona sentimentu umanu bá nia maluk Timoroan,tanbá laiha estudu leavilidade antes foti desizaun hodi mai hadau rai hela fatin Ex-Asrama brimob ida ne’e.
“Kondena tebes hahalok Seguransa PNTL ekipa interministeriál ne’ebé mak mai halo levantementu dadus maneira forsada no obriga,tanbá la liu hosi diálogu ho komúnidade nuda’ar Timoroan ami solusita ba IX-Governu lidera hosi Xanana Gusmão husu permite ami nafatin horik iha fatin ida ne’e,nuda’ar sidadaun ida ami hatene devér no obrigasaun prontu selu arendanamentu bá Governu,Segundu ami ezizénsia atu nafatin hela iha fatin ida ne’e ho razaun fundamentu ne’ebé mak tuir mai, ami nia oan sira eskola lubuk ida iha rea ida ne’e hanesan, eskola São-Pedro, eskola Maria-Auxiliadora, eskola 30 de Agosto, eskola públiku numeru 5 Comoro, eskola São-Miguel Arkanjo, eskola Nicolau Lobato, Sentru Formasaun Profisionál Dom-Bosco (ETBA), eskola Colegio Maria Regina Guteres, Fundasaun Hadomi Timor, eskola Labeh, eskola Universidade Institutu Siénsia da Saúde (ICS), no seluk tan karik sai hosi ne’e sira atu bá ne’ebé,” Nia afirma
Porta-Voz subliña,muda fatin sira nia oan bele lakon Edukasaun, tanbá sira bá buka eskola ida ne’e mak garante seguransa garante futuru Nasaun nian,iha mós posibílidade Aldeia 4 de Setembru bele lakon,tanbá maiória komúnidade ne’ebé mak hela iha fatin asrama brimob ida ne’e hola parte bá Aldeia 4 de Setembru Suku Comoro.
“Ami komúnidade iha fatin ida ne’e mós forma grupu orasaun partensia bá Paroquia Maria-Auxiliadora Comoro nian ne’ebé ami nia halerik mós husu bá Amu-Paroquia Comoro atu bele hamri’ik hamutuk ho ami hodi kontra injustisa ida ne’e,ami mós atu informa katak bazeia bá informasaun iha lensa PNTL nian ne’ebé ekipa hato’o katak iha loron 25 sira mai halo ona diálogu ho komúnidade ne’e ami hatete katak informasaun falsu sira sein halo diálogu, maibé sira mai ho obrigatoriumente, sira mai katak kumpri orden nune’e sira la fó oportunidade ba komúnidade atu ko’alia, hanesan ohin ha’u mensiona iha loron 25 iha komúnidade balu ne’ebé mak atu tenta hato’o sira nia hanoin, maibé pesoál balu ho ameasa hatete katak se imi la koopera ekipa ida mak sei mai fali iha ita nia ukun-aan ida ne’e ita tenki kontinua ameasa ita nia Povu, ita nia povu terus ona tinan 445 mai tan invazaun Indonezia nia tempu tinan 24 iha ukun-aan ida ne’e Povu labele goza nia diretu bá moris di’ak,maibé ita tenki mai ho ameasa sira no ita tenki mai ho obrigatóriu mai mós ho forsa hodi ameasa sira, Povu prontu koopera maibé aproximasaun ema bá ema tane sira ho dignu hanesan Povu ida iha rai doben Timor-Leste ida ne’e,”nia subliña
Iha Sorin seluk reprezentante Joventude Sartornino da Costa Nahak mós hatete, sira joven atu husu de’it Governu nia planu atu hasai ne’e laiha problema, tanbá ne’e Governu nia planu maibé hasai ho dignu , tanbá joven mak hanesan autór bá dezenvólvimentu se Governu nia programa mak hanesan ne’e hela de’it no ikus mai nafatin joven maka autór bá problema mais lolo’os ne’e Governu tenki iha hanoin iha programa ruma ne’ebé oinsá atu lori Joven bá buat ne’ebé mak di’ak no ikus mai Joven mak sai nafatin autór bá problema, laiha problema ne’e tanbá Governu rasik laiha planu bá nia joventude sira no laiha kondisaun ne’ebé mak di’ak bá nia joven sira liu-liu foinsa’e oan sira ne’e mak autór bá dezenvólvimentu.
“Bele hasai maibé hasai ema ho dignu labele uza Joventude sira nafatin sai hanesan ita bo’ot sira nia istrumentu, uza Joven bá buat ne’ebé mak di’ak labele,tan de’it ita bo’ot sira nia interese, ikus mais ita bo’ot sira nafatin dehan Joven ne’e mak nafatin autór bá problema,ita bo’ot sira mak laiha planu atu lori Joven sira bá dalan di’ak ida ne’e mak ami Joventude hakarak ko’alia, atu dehan de’it katak Joven la’os autór bá problema,maibé ita bo’ot sira nia ukun mak la klaru,”dehan reprezentante Joventude Sartornino da Costa
Sorin seluk,reprezentante estudante Loloana Constantino de Fatima, mós haforsa tan,sira estudante hotu iha ne’e hakarak hato’o de’it bá boot sira hotu hakarak husu direitu ne’ebé mak sira iha.
“Iha ne’e ami nuda’ar labarik Joven no estudante ida, dadaun ne’e estuda hela senti triste bo’ot,tanbá ami durante tinan rua-nulu resin-lima (25), ona ami moris iha ne’e no bo’ot iha ne’e agora dadaun ami asesu ona Edukasaun ami senti konfortavél ona, maibé bainhira ita bo’ot sira mai ho presaun atu hasai ami hosi fatin ida ne’e ami prontu koopera ho ita bo’ot sira maibé ita bo’ot sira tenki tau ka prepara hela fatin ne’ebé dignu mai ami,tanbá ami estudante sira nia futuru ami nia mentálidade oinsa ami bele adapta ho ambiente ne’ebé foun, ida ne’e de’it mak ha’u hakarak hato’o bá ita bo’ot sira husu ita bo’ot sira atu bele hanoin ami estudante sira iha ne’e ami asesu ba Edukasaun la’os buat ne’ebé mak fasíl ami mós prepara bá Nasaun nia futuru.” Nia hakotu
Jornálista: Ekipa Media Mudansa
Editóra: Delfina Borges