CNC-FDCH Asina Nota kontratu Ho Estudante Bolseru 15 Husi Universidade 6

banner 120x600

(Dilí) Mudansa – Centro Nasional Chega ho Fundu Dezenvolvimentu kapital Humano (FDCH) halo ona nota kontratu Ho bolseru 15 husi Universidade ne’en (6).

Fundu Dezenvolvimentu kapital Humano (FDCH), no Centro Nasional Chega (CNC), Asnia nota kontratu ho estudante Bolseru hamotuk nain sanulu resin-lima (15), husi Universidade ne’en (6), mak ohin halo ona nota kontratu ho mak hanesan Universidade Da Paz (UNPAZ) nain lima (5),Universidade de Dili (UNDIL) nain tolu (3), Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL) nain rua (2), Universidade of Business(IOB) nain ida (1), Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) nain rua (3), Universidade Institutu Superior Cristal nain ida (1),”Dehan Diretór FDCH, Julio Apariçio ba Jornalista Media Mudansa iha Delta Nova,Tersa-Feira (17/07/24)

Diretor ne’e akresenta,Kontratu depende ba tempu ne’ebe Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humano (FDCH) iha, maibé programa ne’e Centro Nasional Chega (CNC) ninian.

FDCH fo fiar tomak CNC maka organizasaun,maibé ami Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu nia regras ba lisensiatura tinan ha’at (4), masteradu tinan rua (2) ba dotoramentu tinan ha’at (4), tanbá ne’e maka buat hotu-hotu tenki lao tuir nia tempu depende fali ba politika Centru Nasional Chega nian,ami Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu so Finansia deit,”tenik Diretor FDCH

Diretor ne’e relata,kuandu sira ne’ebé la halo tuir regras no kriteria sira ne’e FDCH tenki hapara kontratu haruka selu fali osan,tanbá kontratu buat hotu-hotu hakerek klaru iha ne’ebá.

Ami nia esperansa katak sira mos tenki aproveita oprtunidade ida ne’e utiliza didiak hodi nune’e bele hetan metas ne’ebe ita hotu hakarak husi Governu, Centru Nasional Chega, povu ita hotu hakarak ne’e bele hetan,” Nia afirma

Nia akresenta,karik sira atu selu fali mak kibi’it la to’o Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu sei iha maneira seluk ezemplu hanesan sira bele bservisu ba estadu sem vensimentu.

Ita iha maneira importante maka ne’e solusaun tenki iha la signifika atu kastigu ka tenki halo ida ne’e,maibé tenki buka solusaun ne’ebé diak hodi ema ne’e mós labele sai vitima,ami iha programa ida naran monitorizasaun,maibé nu’udar Diretor Ezekutivu sempre fo hanoin ba Instituisaun sira ne’ebé sira mak rekruta sira mak kontrolu sira tenki halo avaliasaun no monitorizasaun,maibé ami mós iha programa no iha obrigasaun hodi atu halo monitorizasaun ami tenki cek bainhira halo pagamentu ba sira, ami tenki haré valor ne’e prense kriteria ka lae ami iha maneira rasik oinsa atu kontrolu sira,”Governante ne’e esplika

Governante ne’e afirma,Orsamentu klaru Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu iha programa ne’ebe ba liña Ministeriais sira ida-idak nian FDCH iha.

Ami nia pessoal espesializadu sira mak hatene ida ne’e nu’udar Diretor Ezekutivu hatene kona bá politika oinsa atu promove no kontrolu ezekuta programa hotu-hotu ho diak tuir vizaun no misaun FDCH nian,tanbá ne’e kona bá orsamaentu ne’e ita bo’ot sira bele kontaktu ho ami nia Finansa sira bele esplika,” Nia subliña

Diretor Ezekutivu ne’e esplika, bolseru ne’e FDCH mak Finansia,maibé la’os CNC deit maibe Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu ba linas Ministerais hotu-hotu Instituisaun Governu nian tantu direita indereita FDCH servisu hamutuk ho sira sempre suporta malu.

Mensajen Ba bolseru hotu-hotu liu-liu ba CNC nian bolseru ne’ebé hetan bolsu Estudu iha ne’ebá husu ba sira tenki estuda didiak, kuandu ita estuda matenek ita hodi sai roman ba joven sira seluk,tanbá osan ne’e povu nian estadu nian, bainhira ita hetan ita tenki utiliza ho didiak hodi nune’e ita bele sai roman ba ema seluk tutan buat hotu bele rezolve, ne’ebé hosu tenki esforsu makas estuda makas aprende makas atu nune’e sai ema ne’ebe forti,”Tenik Nia

Iha fatin hanesan estudante Bolseira Cecilia Bereto,husi Universidade De Dili (UNDIL) Fakuldade ekonomia Departamentu Jestaun hateten, nia agradese bá Governu Timor-Leste bee fó suporta ba sira no CNC servisu hamutuk ho FDCH.

Ha’u fó agradese bá Governu Timor-Leste,tanbá fó ona suporta mai ami no Centro Nasional Chega (CNC) ne’ebé mak servisu parseiru ho Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humano (FDCH), hodi suporta ona ami liu husi ami nia inan-aman nia istoria ne’ebé mak sira halo,Governu fó ona bolsu estudu mai ami ho ida ne’e ami mós sei aprovita didiak oportunidade ne’ebé mak sira fó mai ami to’o ami nia estudu remata,”dehan estudante Bolseira Cecilia Bereto

Estudante Bolseira ne’e hatutan, Orsamaentu ne’ebé husi Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu (FDCH) aloka bolseiru sira tuir FDCH fó informasaun kada fula sira sei halo transferensia osan ba iha bolseiru sira nia ATM.

Kona ba orsamentu ne’ebé hetan husi Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu (FDCH) mai ami kada fulan ida sira sei halo transferensia osan ba ami nia kartaun ATM ho monstante dollar atus ida lima-nulu ($150) karik fulan tolu sira transferensia ho montante dollar atuas haat lima-nulu ($450) karik fulan neen (6) mak transferensia dala ida entaun hetan osan ho montante dollar atus sia ($900),Sim ida ne’e depende ba ida idak nia Fakuldade ne’e regis la hanesan, karik sira regis eskola mak osan sei iha entaun bele uza fali ba sosa sasan seluk hanesa Laptoop, ropa, no nessidade uma laran,”Nia relata

Estudante Bolseru Jebedeo Ribeiro husi Universidade Da Paz Fakuldade Sensia Sosiais Humanidade Departamentu Administrasaun Publiku hatutan, nia hanesan estudante bolseru ohin hetan ona asina nota kontratu bolseru nian liu-liu ba iha vulneravel sira nian ba inan-aman sira .

Durante terus iha pasadu to’o ohin loron Governu Timor-Leste ne’ebe maka servisu liu husi Centru Nasional Chega (CNC),no Fundu Dezenvolvimentu kapital Humano (FDCH), fo ona rekoinesementu ba inan-aman sira tanba ne’e mak ohin ami hetan kontratu ba ami nia eskola,”Estudante ne’e sublina

Estudante ne’e afirma,asina kontratu ida ohin ne’e Governu fó suporta ba estudante bolseiru atu nune’e bele ajuda sira la’os suporta ba bolseiru sira,maibé ajuda sira nia inan-aman hodi nune’e bele selu sira nia eskola hahú husi semester ida to’o remata.

Regras ne’ebe rekomendasaun artigu balu ne’ebé iha laran koalia kona bá regulamentu balu ba bolseru hotu-hotu tenki kumpri no halo tuir lei ne’ebé mak deskreve ona iha laran preividu liu mak feto no mane labele kaben sedu ba mane labele fó isin rua ba feto no feto labele isin rua sedu ida ne’e maka kriterias ba ami bolseru sira.”Nia hakotu

Jornalista : Esperança Monteiro
Editóra : Delfina Borges

banner 325x300