(Dili) Mudansa – Governu da sia Konstituisional hamutuk ho Parlamentu Nasionál (PN) dadaun ne’e hahú diskute programa prioridade tinan 5 ho komprimisiu prinsipál hamutuk 6 ne’ebé sei implementa husi governasaun ida-ne’e.
Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão informa, programa ne’ebé nonu governu halo atu hatán ba ezijénsia no aspirasaun povu nian, tanba ne’e esforsu oinsá tenke hahú husi ohin.
“Programa prinsipál 6 ne’ebé governu rejista mak, reafirma fila fali estadu diretu demokrátiku, dezenvolve Kapital Sosial, dezenvolve infraestrutura sira, dezenvolve ekonomia, konsolida governasaun no mós Promove boa Governasaun kombate korrupsaun,” dehan Xanana hafoin aprezenta programa governu nian iha Plenaria PN, tersa 18/07/2023.
Entre programa hirak ne’e, Governu sei kontinua fó apoiu ba populasaun hodi dezenvolve daudauk ninia polítika, no kria estratéjia atu redús populasaun ninia dependénsia ba Estadu no mós sei tau prioridade dahuluk reafirma estadu diretu demokrátiku.
hodi kurizi irregularidade hotu ne’ebé kria husi governasaun anteriór hodi halakon sistema boa governasaun, transparénsia liuliu responsabilidade finanseiru no administrativa.
“Loron aban komesa ohin, iha ne’e no agora kedas, Ita sei responde ba ita-nia mandatu – husi Parlamentu no husi Governu – mandatu ne’ebé ita simu husi ita-nia Povo, ita-nia devér, ne’e maka ita-nia responsabilidade, ha’u konta ho Ita-Boot sira-nia votu de konfiansa hodi, hamutuk bele kria oportunidades ba ita-nia Povo,” nia deklara.
Primeiru Ministru relata, sira sei kurije irregularidades hotu ne’ebé governasaun anteriór hamosu, hodi halakon sistema kona-ba boa governasaun, transparénsia, liuliu, responsabilidade finanseiru no administrativa.
Inklui atu halo reformas ne’ebé estruturantes, hodi aselera mudansa nesesária iha setores ne’ebé la fó resposta di’ak ho tempu ba sosiedade timorense, hodi nune’e investe ba mellora iha Instituições do Estado – katak, iha ninia sistemas, prosesu no metodolojia hodi hetan kapasidade atu lori dezenvolvimentu sustentavel no inkluzivu
Nia afirma, Iha prosesu ida-ne’e, governu mós sei revee fali lejizlasaun hotu-hotu no ninia regulamentasaun tanba ida ne’e nesesária ba konsolidasaun Estadu.
Entre lejizlasaun, Lei ne’ebé kroa RAEOA no ZEEMS, sei halo totál reestruturasaun ba pesoál, no revee mós Lei Organizasaun Judisiária, Lei da Câmara de Contas, Estatuto dos Magistrados Judiciais, Estatuto do Ministério Público no Estatuto da Defensoria Pública.
kuadru legál ba instituisaun sira iha setór Segurança Interna no mós Protesaun Civil, lejizlasaun rodaviaria ho Lei ba Artes Marsiais.
Aleinde Regime legál ba setór finanseiru hodi revoga tiha lejizlasaun ne’ebé la atualiza ona, maibé nafatin iha vigór. Lei do Orsamento Gestão Finanseira no Regime do Aprovisionamento e Contratos Públicos, neineik hadi’a tiha sistema kontabilidade Estado, liu husi ‘cash basis system’ ba fali ‘accrual basis system.
Lei kona-ba Tributária, atu introdús Impostu Valor akrensetadu; Lejislasaun hotu-hotu ne’ebé ezistente ba kombate korrupsaun, Lei da Pensão Vitalísia, atu rejime ida ne’e bele integra iha Regime de Segurança Social Contributivo, kona-ba pensaun ba membru foun iha órgaun soberanu sira inklui lejizlasaun sira seluk tan.
Jornalista : Julião da Silva
Editor : Orlando Magno