(Dili) Mudansa – Hikis kosar hetan osan sustenta nesesidade família uma laran, ne’e mak devér ba responsavel uma laran ka xefe família nian, tanba ema ida ida uza ninia maneira rasik atu buka moris hodi bele moris loroloron.
Nu’udar aman la sente kolen no baruk atu buka osan maski habai an iha loron manas halo isin kosar habokon isin no mós servisu iha udan laran maibé nunka mais atu rende tanba ho hanoin ida katak nu’udar xefe família tenke esforsu an makas hodi responsavel ba uma laran.
Hanesan aman Ida sempre prontu hasoru situasaun oioin hodi halo buat hotu tanba ema seluk sei la responsabilidade ba ema ida nia família Uma laran tan ne’e hakarak ou lakohi Todan ka kmaan tenke prontu simu realidade ne’ebé mosu iha dalan Moris naruk nian.
Xefe Familia (Aman) ida ne’ebé esforsu an makas hodi pineira rai-henek iha mota Komoro nia laran tanba hakarak responde nesesidade uma laran no lakohi família uma laran ba tane bikan iha ema nia odamatan.
Nia mak se? nia mak Natalino Gusmão hanesan traballadór ida ne’ebé loroloron pineira rai-henek iha mota Komoro hodi hetan osan uitoan bele responde netik ba hahán kalan no loron ida nian.
Traballadór Natalino Gusmao orijen Husi Aldeia Kolu, suku Fatuletu, Postu Administrativu Zumalai Municipiu Kovalima, nia iha oan na’in 8 kompostu Husi feto Tolu (3) no Mane lima (5) hirak ne’e hotu Sei ki’ik no seidauk bele asesu iha nivel edukasaun.
“Hau halo servisu ida ne’e la sura kolen tanba atu hare ba nesesidade família uma laran nia hodi sustenta ba Ami Nia Moris loroloron, hanesan Xefe ba família Uma laran tenke iha responsabilidade no halo buat hotu ne’ebé Mak ita bele hetan osan uitoan,” dehan Natalino ba média Mudansa iha mota laran Fomentu 1, Dili, Segunda, 06/01/2023.
Maski servisu ne’e todan ou kmaan nia tenke halo servisu ne’e, Tamba seidauk iha servisu seluk ida ba nia atu halo hodi hetan osan sosa nesesidade uma laran no ba nia oan sira, tanba servisu ne’e Natalino hala’o kuaze tinan barak ona.
“Ami suru rai-henek ne’e Dala ruma Ema Mai tula ou bele Mos Lae Tamba iha mota laran ne’e, Ema barak mak buka Moris Liu Husi rai-henek, Laos Ami Mesak Mak buka moris Liu Husi Ida ne’e, se Ema Mai Sosa Ida ne’e Ami bele dehan hanesan milagre Ida,” Zumalai oan ne’e Afirma.
Mane Bonitu ne’e konta, buat hotu Depende ba ema ida-idak, bainhira hatudu badinas, loron Ida bele butuk Raihenek to’o ret 2 ou 3 no mós sira fa’an ret Ida ho folin $.15 maibé depende ba rai-henek nia númeru tan númeru ida to’o númeru tolu nia presu la hanesan.
“Liu Husi servisu Ida ne’e di’ak tebes maibé Ami sente triste oituan bainhira udan mai tanba mota boot ne’e Mai lalin hotu rai-henek ne’ebé Ami halibur Hamutuk, Ida ne’e Ami sente la seguru ba Ami Nia an bainhira udan boot,” Nia deklara.
Traballadór Natalino hato’o ninia rekomendasaun ba parte governu atu tau atensaun ba sidadaun timor oan ne’ebé seidauk hetan fatin servisu tanba iha kampaña na’i boot sira promesa oioin maibé la iha implementasaun husi governu ba nia povu rasik.
“Hau husu ba governu liuliu parte relevante Sira, tempu to’o ona atu fó Moris ba povu, Laos fó Moris ba Ema estranjeiru sira, Ami presiza Liu Mak tenke prepara Kampu traballu ba Ami nune’e Ami bele Moris ho hakmatek, Tamba durante Ami Moris iha mota laran ne’e, Senti Ami Nia Aan la seguru,” Nia sujere.
Estajiadu : Zemidonio Martins
Editór : Orlando Magno