IND  

KJTL GROUP: “Lixu La’ós Inimigu Maibé Amigu”, Transforma Lixu Sai Objetu Furak No Prevene Dilí husi Inundasaun

(Dilí), Fatuhada 02- Contansio Neno prezidente Kriatividade Juventude Timor Leste (sigla-KJTL) Group hatete Industria resiklajen nu’udar meius ida atu prevene inundasaun  no halo furak biodiversidade.

Prezidente Kriatividade Juventude Timor Leste (sigla-KJTL Group) Contansio Neno afirma, Grupu ne’e harii iha tinan  2019 ne’ebé transforma  resiklajen hanesan Be’e hemu (Aqua Mamuk) sai ai-funan  no liuhusi indústria resiklajen  ki’ik ne’e atu prevene inundasaun ne’ebé sempre akontese iha kapitál Díli.

“Ita hatene katak resiklajen ne’e husi lixu, ami kria grupu ne’e tanba haree ba tinan-tinan Capital Dili sempre akontese inundasaun, nune’e mós ita-nia tasi no ambiente iha Dili laran nakonu ho lixu” hateten Presidente Grupu KJTL Constansio ba jornalista Media Mudansa foin lalais ne’e iha nia indústria fatin Fatu-hada,Díli.

Contansio Neno hatutan, Grupu KJTL mai ho nia moto katak “lixu Laos inimigu maibé lixu mak amigu” ho kontestu ne’e motiva grupu KJTL hodi transforma Lixu ba ekipamentu dekorasaun ne’ebé furak,nune’e husi materiál  sira ne’ebé la iha valór husi ema nia matan sai produtu foun ne’ebé ema bele utiliza fali.

“ho moto ne’ebé mak iha hanesan Lixu La’os inimigu maibé sai inimigu” entaun ami koko transforma sai fali objetu ne’ebé furak hodi ema bele uza” nia deklara

Prezidente ne’e salienta katak, durante ne’e  KJTL group partisipa ona  iha feira ne’ebé  realiza husi Ministeriu komérsiu Industria (sigla-MCI) no grupu ne’e mos  hetan oportunidade hodi partisipa  hodi halo promosaun ba sira nia produtu resiklajen ne’ebé durante ne’e sira halo.

“KJTL group  durante harii, ami sempre esforsu tama iha ministériu hotu liuliu iha MCI hodi halo promosaun ba ami nia produtu ne’e,” nia salienta

Prezidente ne’e subliña, produsaun resiklajen   ne’e la’ós halo promosaun de’it   iha Timor maibé to’o  ona iha nasaun viziñu hanesan Indonezia liu -liu iha  parte Nusa tenggara Timur (sigla-NTT) no sira mós sei kontinua buka dalan nafatin atu promove sira nia produtu to’o nivel internasionál.

“ Ami nia estratéjia mak la’ós de’it halo iha Timor maibé ami nia ekipa ida ka rua tama ona ba Indonezia ne’e  Ita-nia nasaun viziñu liuliu iha parte Nusa tenggara Timur (NTT) hodi halo promosaun ba ami nia produsaun no ami  sei kontinua buka dalan” nia reforsa.

Contansio akresenta,dezafiu ne’ebé  Grupu KJTL hasoru mak susar atu asesu ba iha merkadu nasionál no internasionál  tanba durante ne’e laiha fatin  espesífiku ba sira  atu fa’an produtu sira,enkuantu grupu ne’e hein de’it eventu ruma maka foin fa’an produtu ne’ebé sira iha.

“Ami nia preokupasaun mak fatin, se karik fatin iha  ami bele fa’an ami nia produtu tanba durante ne’e hein de’it  eventu ka feira mak ami bele fa’an.  Nomos materiál ne’ebé ami uza hodi halo produsaun se karik estadu ka ajénsia balun fó apoiu bele moderniza liu tan materiál produsaun” nia preokupa.

Iha sorin seluk,Diretór Diresaun Nasional dezenvolvimentu  industriál (Sigla-DNDI) Emanuel de Araujo Mendonsa hatete, Ministerio Komersiu no Industria (sigla-MCI) liuhusi Diresaun Nasional Dezenvolvimentu  Industrial (sigla-DNDI) nia papél mak  atu promove setór komérsiu no indústria sira,tanba ne’e industrializasaun hanesan parte esensiál bele apoiu setór ekonómiku no kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.

“Ami nia polítika mak oinsá promove setór komérsiu no indústria sira, ita haree atividade barak mak MCI no tau mós iha ministériu nia programa, tanba ne’e indústria importante tebes ba ita-nia rai  no mós fó benefísiu ekonomia ba  nasaun, aleinde ne’e bele kria kampu dé traballu no fó benefísiu ekonomia família “nia hatutan

Diretór DNDI agradese ba Grupu KJTL ne’ebé iha inisiativa hodi transforma produtu resiklajen sai produtu foun ne’ebé iha valór, no MCI  sei konsidera kreatividade hirak ne’e liuhusi apoiu materiál no finanseiru.

“Ita agradese ba juventude ne’ebé iha hanoin di’ak oinsá atu transforma sasán lixu sai sasán ne’e bé iha valór. Atividade saida de’it mak sira halo  bainhira MCI iha  dadus  bele insentiva ka motiva sira atu sira bele hasa’e liután sira nia produsaun atu bele kontribui ba aspetu ekonomia no mós ba aspetu sosiál” nia hakotu

Jornalista                        : Frederica do santos serra / Rogerio Anuno.

Editora                             : Sandi Bello