(Díli) Bebora- Loron ohin hanesan oportunidade ida atu harii aban-bainrua ne’ebé ita hakarak,no konfiansa ba a’an rasik maka segredu númeru ida ba susesu, liafuan ida ne’e prega iha joven balun nia kakutak hodi hahu negosiu, maske ki’ik maibe ho esperansa ne’ebe bo’ot sei sucesu iha loron ida.
CEO Store Job dos Santos hateten, Nudar estudante ida ne’ebe hakat husi munisipiu mai sidade Díli hodi buka matenek no buka moris, maske hanesan estudante ida maibe nia koloka nafatin nia tempu hodi halao nia negosiu.
“Ha’u nudar estudante ida no ha’u husi munisipiu ida mai tiha ne’e maibe ha’u hela iha kos no pai mae sira fo osan mai ha’u antes ne’e sira fo motor ida fo mai ha’u entaun ha’u iha mehi ida ba iha transporte ne’ebe oferese mai ha’u no oisa para motor ne’e lalika sekedar sae deit ba eskola maibe oinsa atu bele buka servisu ida no bele fasilita mai ha’u bele hetan osan.” Hateten CEO-Komunal Store Job dos Santos ba Média mudansa foin lalais ne’e.
Negosiu ne’ebe nia loke aprende husi nia joven maluk sira seluk ne’ebe nia ransu hamutuk, husi ne’e nia aprende oinsa maka sai hanesan vida emprededorismu, negosiu ne’ebe nia mak hanesan fa’an roupa no sapatu liuhusi media social ne’ebe nia publika.
“hola ropa sira ne’ebe fan iha store ho nia folin $10 Dolar, ropa ne’ebe hau posting iha media social ho nia folin espesial $5 dolar. Liu husi ne’e motiva ha’u atu bele loke store ida. ha’u sai reseler store iha fatin durante fulan 6 nia laran no iha ne’eba ha’u iha hanoin oinsa atu tama sasan sira hanesan sapatu, kaosm, no ropa sira seluk. Ha’u koko buka mareira ida atu bele hatama sasan sira no ha’u koko usa modal rasik hodi bele halao ha’u nia store.”nia konta
CEO ne’e konta, desafiu ne’ebe sira hasoru wainhira fa’an sasan liuhusi online maka hanesan dalaruma custumer sira mensajem no sira lori sasan ba to’o iha fatin no sira telephone laiha resposta, maibe ho pasiensia no fuan bo’ot sira nafatin buka solusaun hodi hasoru desafiu ne’ebe sira infrenta.
“ liu husi store ne’ebe mak ami halao ne’e bele sustenta ba nesesidade loron nian no bele seluk rasik eskola no kos, dala ruma inan aman fo nafatin osan mai, maibe rai ketak tiha no uza deit osan husi kosar be’en rasik maske la barak liu no naton ba ami bele uza ba ami nia nesesidade loro-loron hanesan estudante” nia salienta.
Nia konklui katak fatin ne’ebe sira aluga hodi halo negosiu ne’e kada fula selu ho montante dolares amerikanu atus tolu ($300), maske nia senti nia negosiu ne’e risku ho fuan bo’ot ne’ebe apoiu husi nia maun fanun nafatin sira nia prinsipiu ne’ebe nia iha hodi kontinua lao nafatin to’o fulan rua (2) balun ona.
“ Sasan sira ne’e ami hatam liuhusi nasaun Vietnam, Indonesia no balun husi Malaysia. Tamba ne’e ami sosa bal (stuck) ida antes, maibe antes ne’e ami iha linha kordesaun ne’ebe metin tiha ona,ho fo folin ne’ebe iha” nia argumenta
Nia salienta, kamiza ne’ebe sira sosa ho deit nia presu dollares amerikanu hat ($4) no walu ($8) no iha kalsa ho naruk ho presu dolares amerikanu sanulu ($10) no sanulu resin-walu($18).
“ diferente iha nia presu no iha fatin ne’e sasan iha oin rua(2) premiu no lokal, hanesan sapatu premiu ne’e ami foin mak faan ho folin $65, no sapatu lokal $35 ou $25 no depende ba sapatu nia modelu ” nia esklarese.
Enkuantu CEO ne’e hatete dalaruma kliente sira Haruka buat ruma liuhusi media social hanesan sapatu no nia folin dolares amerikanu lima ($5) deit, no iha Comunal Store iha ekipa ne’ebe mak hein troka malu hanesan dader no lorokarik maibe depende ba sira nia tempu tamba maioria ne’ebe servisu iha fatin refere mesak estudante hotu.
Entretantu joven ne’e orijin husi munisipiu lospalos,posto administrative Lautem, suku parlamentiu aldeia parira, no eskola iha Universidad nasional timor lorosa’e (UNTL) departamentu saude Animal iha uma laran nia oan ba da ikus hamutuk ho maun alin nain hat (4) kompostu husi feto ida (1) no mane tolu (3).
Jornalista/Estajiadu :Dwi Magno/Hilario Chyfan
Edítor :Sandi Bello