(Díli) Mudansa – Joven feto ida ho naran Licina Gomes Amaral hetan inspirasaun husi inan rasik atu transforma lixu ba ai funan maibé la iha finanseiru atu sosa ekipamentus tanba ne’e Licina deside sai ajudante kamerawoman bainhira hetan konvida husi ninia kolega
Licina informa, sira nia grupu ho naran Sentru Estudo Rejiklajem(SER) harii iha tinan 2020 bainhira nia remata estudu iha Indonésia momentu harii Grupo ne’e tanba hetan inspirasaun husi ninia mama.
maibé osan la iha atu sosa materiál sira, grasadeus Licina nia kolega ida Servisu iha Maxthal husu kona-ba sira nia atividade , maibé Licina nafatin hatán osan laiha dadaun nee aividade paradu hela.
“Hau nia kolega ne’e, nia dehan, ha’u fó servisu ida ba ita boot, sai ha’u-nia asisten kamerawomen depois mak ha’u selu, entaun iha momentu ne’ebá ha’u tuir nia ba Baucau, Lospalos no ba Maliana ami hasai foto kona-ba covid nian ne’e mak nia fó osan oituan entaun osan ne’e mak ha’u uza hodi ba sosa sasán sira, ba ami grupu kontinua atividade transforma Lixu ba ai-funan,” dehan Licinia Gomes Amaral jornalista média mudansa iha Hali laran foin lalais.
Grupu Sentru Estudo Rejiklajem(SER) halo mudansa ba lixu Ne’ebe mak soe iha dalan ninin, no hodi transforma fali ba ai-funan no halo sai fali produtu Ne’ebe di’ak tebes iha ema hotu nia matan no mós Evita lixu iha sidade Dili.
Nia informa, grupu sentru estudu resiklajen (SER) hanesan fatin ida ne’ebé mak atu halibur ema joven sira atu aprende kona ba resiklajen nia no buat seluk Tan.
“Ami la’o sai ba li’ur haree baleta kuak Sira ne’e tanba ákua, plastik, botir buat fo’er sira ne’e la tau iha lixu fatin maibé soe fali iha baleta kuak Sira ne’e to’o tempu udan bee Sae, ho inisiativa ida ne’e mak ami halo grupu ne’e buka ákua ho plastik hodi hamenus lixu iha sidade Dili,” Licina Hatuir.
Licina Gomes relata, Uluk kreativu sei ki’ik nia mãe halo ai-funan enfeita dekorasi halo husi sura taha ho kores oioin entaun sira nia intensaun ne’e halo atu fariasi uma laran de’it la hanoin atu fa’an.
“Ami halo barak depois biin boot publika iha Media sosiál Facebook entaun ema barak komesa husu no mai sosa ona ai-funan Ida ne’e sai hanesan motivasaun boot Ida ba ita atu badinas halo buat Sira hanesan ne’e,” Nia akresenta.
Nia katak, husi hirak ne’e hotu mosu hanoin ona buat ida resiklajen bele halo fila fali ba osan maski ema soe iha dalan ninin maibé uza ho hanoin kreativu bele sai fali ba osan.
Licina haktuir, Grupu Sentru Estudiu Reziklajen (SER) hetan apoiu finanseiru husi Mercy corps ho osan montante $.1000.00 no apoiu mós materiál sira hanesan pylox, goma, pinta, arame, alkati no seluk tan.
“Iha Ema balun Mai aluga Ami Nia Aifunan sira ne’e ema aluga loron ida ema selu ho osan $.45 dolar, hanesan iha tempu natál no Ema presiza hanesan dekorasi ba eventu ruma, $.45.00 ne’e Laos hotu-hotu maibé tuir Mos Aifunan Nia kualidade,” nia hatete.
Fundadóra ne’e realsa, atividade iha grupu SER ne’e balun hatene ona no sira mai sosa de’it iha uma maibé ema balu seidauk hatene produtu husi grupu SER.
“Ita Joven timor oan bele hamenus ona lixu iha ita-nia rai laran, no mós fó fundus ou orsamentu oituan ba ami nia grupu no ami mós loke kampu servisu ba ema seluk, hodi fahe ami nia esperiénsia ba joven sira seluk atu habelar liu tan,” Nia akresenta.
Feto kreativu ne’e rekomenda, husu Ba joven sira labele ansi no labele moe atu halo atividade saida de’it, hodi hatudu kreativu duke hatudu gensi no buka problema de’it.
Jornalista : Domingas Viana/Zemidonio Martins.
Editór : Orlando Magno.