Baucau, Bahú 11 Abril 2026— Prosesu implementasaun podér lokál iha Timor-Leste bazeia ba mandatu Konstituisaun atu hamenus konsentrasaun podér iha nivél nasionál no hato’o governasaun besik liu ba povu. Maske obrigatóriu, prosesu ne’e la’o kleur tanba diferensa modelu, limitasaun rekursu umanu, no nesesidade reorganiza sistema administrativu.
Tuir Ministro da Administração Estatal, Tomás do Rosário Cabral hatete, Mandatu ida ne’e bazeia ba Konstituisaun RDTL, liu-liu Artigu 5 no Artigu 72, ne’ebé hatete katak Estadu tenke promove desentralizasaun administrativa no kria estrutura governasaun lokal. Maibé, maske obrigasaun ne’e klaru, implementasaun la’o kleur tanba diferensa hanoin kona-ba modelu ne’ebé di’ak liu-ba nasaun ida ne’ebé ki’ik hanesan Timor-Leste.
“Durante governu sira liubá, proposta oin-oin mosu husi ideia kria Munisípiu barak to’o modelu rejiaun ne’ebé lori prosesu ne’e ba diskusaun naruk. Aleinde ne’e, limitasaun rekursu umanu no nesesidade atu reorganiza sistema administrativu sai dezafiu boot ida”,
“Agora daudauk, governasaun lokal tama iha faze transisaun. Iha Munisípiu sira, konsellu kordenasaun no konsultivu atu ocupa papel importante ida, ho reprezentasaun husi partidu polítiku, lider komunitáriu, juventude, feto no organizasaun relijiozu. Konsellu sira ne’e la’ós de’it plataforma konsultativu, maibé mos iha responsabilidade atu aprova planu no orsamentu Munisípiu antes submete ba nivel nasionál”, dehan Ministro da Administração Estatal, Tomás do Rosário iha suco Bahú, 10/04/2026.
Tomás do Rosário Cabral informa, Iha área finanseira, mudansa signifikativu mós akontese, munisípiu sira agora asesu direta ba sistema bankáriu no simu transferénsia orsamentu husi Governu sentrál liu husi mekanizmu digital, ho objetivu atu aumenta transparénsia no efisiénsia iha jestaun públiku.
“Maske progresu ne’e evidente, dezafiu sei iha nafatin. Kapasidade rekursu umanu, koordenasaun entre nivel nasionál no lokal, no preparasaun estrutura administrativu sei presiza atensaun boot atu asegura katak sistema foun ne’e bele funsiona ho di’ak”. Nia hakotu.
Antes ne’e, Governu aprova rezolusaun governu númeru 11/2010, 13 marsu kona-ba ezekusaun estratéjia desentralizasaun administrativa no instalasaun órgaun reprezentativu poder lokál ne’e, bazeia ba Konstituisaun RDTL artigu 5 mak hanesan;
- Determina Estadu respeita organizasaun territoriál, prinsipiu desentralizasaun iha administrasaun públika no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokal, ne’ebé. sei benefisia aprovasaun kalendarizasaun asaun nian,
- Lei-oan mak hatuur no hametin karakteristika eskalaun oioin rai-laran nian, no mós kompetensia administrativu órgaun sira-ne’e nian,
- Oe-Cusse Ambeno no Atauro, sira hetan tratamentu administrativu no ekonomiku espesiál
Nune e mós bazeia ba Konstituisaun RDTL Artigu 72 (kona-ba Podér lokal) ne’ebé haktuir
- Sei harii kbiit lokál ho ema ne’ebé koletivu iha rai-laran ne’ebé iha orgaun reprezentativu, ho knaar atu organiza partisipasaun sidadaun ida-idak nian kona-ba solusaun problema rasik iha sira-nia komunidade no atu promove dezenvolvimentu lokal, no la afeta partisipasaun Estadu nian;
- Organizasaun, kompetensia, funsionamentu no kompozisaun órgaun kbiit lokál nian sei define tuir lei.
Antes ne’e, Parlamentu Nasional (PN) aprova ona pakote lei númeru 23/ 2021, loron 10 novembru, Lei Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, husi Lei nú. 22/2021, loron 04 novembru, Lei Eleitoral Munisipal, no Lei nù. 16/2023, loron 31 maiu, Lei Finansa Munisipal sira no lei Eleisaun Munisipal.
Entretantu, OJE 2026 ne’ebé aloka ba Administrasaun Sentrál kada Munisipiu sei hetan biliaun USD 2,215 hodi utiliza ba atividade hotu iha Munisipiu sira no prepara ba prosesu implementasaun desentralizasaun administrativa no podér lokál.
Jornalista : Madalena de Lima
Editor : Francisco Pereira
















