(Internasional), 4 Abril 2026 Organizasaun Kultura Lalehan, Dame Mundiál, Restaurasaun Naroman (HWPL) iha loron 4 fulan-Abril realiza serimónia online ida hodi komemora aniversáriu ba dala 10 hosi Proklamasaun Deklarasaun Dame no Hapara Funu (DPCW), ho partisipasaun husi reprezentante nasaun 11 iha Ázia no Áfrika.
Eventu ne’e organiza hosi HWPL nia Sukursál Globál 4 no envolve partisipante hamutuk na’in 140, inklui figura públika no membru organizasaun internasionál sira. Durante serimónia, organizadór sira destaka progresu sira iha dékada ikus liuhosi esforsu institusionalizasaun dame iha nivel globál.
Diretór HWPL Sukursál Globál 4 iha nia diskursu abertura hateten katak selebrasaun ida ne’e la’ós de’it simboliku, maibé atu hatudu implementasaun real hosi dame liuhosi edukasaun, instituisaun no partisipasaun sivika.
DPCW, ne’ebé kompostu hosi artigu 10 no kláuzula 38, proklama iha tinan 2016, depois de prosesu konsultasaun hosi HWPL International Law Peace Committee ne’ebé involve peritu lei internasionál sira hosi mundu tomak.
Durante eventu, organizadór sira mos aprezenta kazu konkretu hosi Estadu Georgia, Estados Unidos, ne’ebé inisiativa edukasaun dame PLAY (Peace Leadership Academy for Youth)* kontribui ba adosaun rezolusaun DPCW iha sidade no munisípiu balu, inklui South Fulton. Inisiativa ida ne’e konsidera hanesan ezemplu implementasaun dame liuhosi enkuadramentu legál no administrativu.
Iha parte seluk, partisipante sira mos fahe planu no vizaun ba projetu dame ne’ebé sei implementa iha tinan 2026, ho objetivu atu hametin kolaborasaun internasionál.
Asesór Nasionál ba Ministru Justisa Timor-Leste, Ponciano da Cruz Leite, iha nia intervensaun hateten katak Timor-Leste sei fó prioridade ba semináriu, diálogu dame no kampaña públika atu promove rezolusaun konflitu no direitus umanus.
“Prioridade dahuluk maka semináriu no diálogu dame, no prioridade daruak maka kampaña no la’o dame hanesan simbolu unidade nasional,” hateten Ponciano.
Enkuantu ne’e, jornalista no diretór MEDD TV INFO TCHAD VERT, Mahamat Kao Adoum, hateten katak edukasaun no formasaun importante atu transforma konflitu sosiál ba koezaun no dame sustentável iha nia rain.
HWPL afirma katak liuhosi komemorasaun ida ne’e, organizasaun reafirma nia kompromisu atu promove dame hanesan objetivu konkretu liuhosi diplomasia, edukasaun no enkuadramentu legál. Organizasaun ne’e mos planeia atu kontinua kolaborasaun ho parseiru globál sira atu habelar institusionalizasaun dame iha futuru.
















