Kompensasaun SSB Benefisiu ba Tempu Badak, Preokupasaun Boot iha Futuru

(Covalima, 24/03/2026) – Komunidade husi suku Camanasa ne’ebé sai afetadu husi Projetu Suai Supply Base (SSB) kontinua hato’o sira-nia preokupasaun kona-ba impaktu ba Planu Projetu Suai Supply Base iha futuru.  Maske iha osan kompensasaun ne’ebé ajuda sira, maibe sei uza iha tempu badak de’it.

Tuir komunidade afetadu Armindo do Carmo hatete, benefísiu husi projetu Suai Supply Base mak sira hetan pagamentu husi Governu, maibe kompensasaun ne’e ajuda komunidade hodi atende nesesidade baziku hanesan konstrui uma, selu oan sira-nia eskola, no sosa transporte hanesan motor.

“Benefísiu ida ne’e ajuda loos ami nia moris iha tempu badak, maibé ba futuru sei sai preokupasaun boot,” dehan abitante afetadu Armindo do Carmo iha nia hela fatin Samfuc, 24/03/2026

Afetadu ne’e deklara tan katak antes ne’e komunidade depende barak ba atividade agrikultura hanesan halo to’os, natar, no kuda batar no ai-horis seluk. Maibé agora, rai ne’ebé bele asesu ba produsaun lokal menus tanba parte barak okupa husi projetu Suai Supply Base. Ba futuru projetu Suai Supply Base ne’e sei fó kampu traballu ba Timor oan sira maibé sira  hakarak involve diretamente iha projetu ida ne’e, liu-liu iha oportunidade servisu.

 “Ami hakarak husu governu no parte relevante atu fó prioridade ba komunidade lokal hodi servisu iha projetu ne’e, maski ho koñesimentu baziku deit, nune’e ami bele kontinua hetan rendimentu”. Nia informa

Iha parte seluk, nia hato’o preokupasaun kona-ba kualidade uma ne’ebé konstrui husi governu ba komunidade afetadu sira. Maski programa hari uma hanesan MDJ konsidera diak, maibé la garante kualidade tempu iha naruk tanba material ne’ebé uza la nesesariu.

enkuantu komunidade enfrenta difikuldade boot tanba rai atu halo to’os no natar la iha ona, no osan kompensasaun remata ona. Situasaun ne’e sai preokupasaun boot ba sustentabilidade moris sira iha futuru.

Komunidade hato’o mensajen ba governu no parte nasional sira hodi haree sira-nia situasaun no konsidera involve komunidade lokal iha dezenvolvimentu Projetu SSB, atu garante benefísiu sustentável ba ema rai nain sira.

Iha sorin seluk Xefe Suku Kamenasa, Fernando Noronha akresenta, Suai Supply Base durante implementa iha munisípiu Kovalima liuliu iha suku Kamanasa, hahú iha tinan 2010, ne’ebé kobre ba aldeia ha’at (4) ne’ebé hetan alargamentu ba implementasau projetu suai supplay baze no afeta ba komunidade sira nia hela fatin no toos natar.

“Iha Aldeia Sanfuc mota sorin mai rai ho hektare 414, ne’e hetan ona kompensasaun tamba projetu  tama mai ne’e lolos 415 maibe momentu sukat ne’e iha mota sorin hamutuk 1113 hektar entaun pagamentu ba hektar 414, 99 no hektar iha mota sorin seidauk maibe bainhira mak atu pagamentu ami autoridade lokal mós seidauk hatene tamba asuntu ne’e Estadu nian,” argumenta xefe suku .

Autoridade lokal ne’e subliña, iha aldeia Sanfuc  mota sorin, durante ne’e ekipa sukat hotu ona, maibe seidauk hetan kompensasaun entaun komunidade sira aproveita halo to’os, nune’e rai barak mak husik tamba mudansa klimátika.

“Antes Suai supply base ne’e komunidade sira halo to’os, depois implementa projetu ne’e , sira la halo to’os ona iha rai ne’ebé halo ona kompensasaun ne’e tamba rai Estadu ona. Komunidade ne’ebé afeita ba Supply Base ne’e aldeia Sanfuc kuaze hotu no Fatuisi no mós, aldeia Maniqui no aldeia Ailoc-laran no komunidade Suku Kamenasa ne kuaze afeita ba projetu Suai Supply Base,” Dehan Xefe Suku Kamenasa.

Relasiona ho preokupasaun ne’e Pontu Fokal Diresaun Ambiental Domingos Barreto Leite deklara Projetu Suai Supply Base (SSB) mós enfrenta preokupasaun kona-ba impaktu ambiental. Komunidade relata katak iha tempu udan, be’e sae fila fali iha mota, ne’ebé estraga ai-laran no parte suku kamenasa ho aldeia sanfuk.

“Ita hatene impaktu ambiental ne’e iha duni, ami hare’e komunidade barak sei triste tanba rai ne’ebé uluk halo toos agora abandona hotu. Moris komunidade nia balun depende ba iha tasi.” Dehan Domingos Barreto Leite.

Komunidade husu governu no parte relevante tenki konsidera protesaun ambiental iha desenvolvimentu projetu, hodi garante ne’ebé halo agora sei la afeta moris sira iha futuru.

Entretantu tuir dadus, husi suku Kamenasa total área ne’ebé okupadu husi projetu Suai Supply Base to’o 414 hektar, no iha nivel individu, komunidade simu kompensasaun ho metru 1/ metru2 ho osan doalres amerikanu tolu ($ 3), no uma kain ida iha direitu hodi kontribui ba rai hektares 2, husi kompensasaun ne’e konsidera la sufisiente ba futuru.

 

Ekipa Kobertura