Komunidade Aldeia Somocho Nia Moris Depende Ba Fa’an Ai-maran

banner 120x600

(Lautém) Bauro- Komunidade iha aldeia Somocho, Suku Bauro, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautém nia moris depende ba fa’an ai-maran hodi hetan $10 to’o $ 15 hodi sustenta nesesidade loro-loron nian.

Ambiente hanesan fatór importante ida iha ita ema nia moris, tuir regulamentu ne’ebé determina husi estadu liu-husi meiu ambiente atu regula komunidade ka sosiedade sira atu kuida ai-horis sira ho nune’e bele dezenvolve ita nia meiu ambiente sai furak no bele fó benefisiu ba ita nia rekursu naturais.

Iha ona dekretu lei nú.14/2017 ne’ebé ko’alia kona-ba rezime jerál atu prevene tesi ai no sunu rai arbiru, no iha mós regulamentu UNTAET nú 17 ne’ebé espesifikamente bandu atu labele tesi ai no sunu rai arbiru.

Komunidade balu sei viola dekretu lei ne’e liu husi atividade sosiedade nian ho meius tesi ai ba fa’an (ai-maran) no sunu rai halo to’os hodi sustenta ba moris família nian.

Komunidade Adelio Lopes hatete, ai ne’ebé mak komunidade sira fa’an maioria tá iha sira nia tos rasik

“Iha ne’e ami komunidade moris ho fa’an ai, husi fa’an ai mak hodi fasilita ami nia moris loro-loron no atende ba oan sira nia eskola, tanba ami iha aldeia ida ne’e lukru mai husi fa’an ai, ami iha ne’e la iha funsionáriu ami dependensia de’it ba fa’an ai”, dehan Adelio Lopes ba jornalista sira iha aldeia Somocho, Kinta 24/04/2025.

Nia dehan, sira mós hatene katak lei bandu atu labele tá ai arbiru hodi fó impaktu ba ambiente no ba sira komunidade rasik.

“Ami hatene tá ai ne’e parte Floresta bandu ona no iha lei bandu atu la bele tá ai sira ne’e maibé ami komunidade nia moris mak hanesan ne’e, ami hetan ona informasaun kona-ba ida ne’e maibé ami nafatin tesi ba fa’an tanba ami nia moris ne’e ho ida ne’e, maske ami hatene katak tá ai arbiru mak sei fó impaktu bo’ot ba ambiente no ba ami rasik”, hatutan komunidade ne’e

Nune’e mós parte Floresta hamutuk ho líder Komunitáriu sira to’o ona iha ne’eba hodi fó atensaun ba sira hodi labele tesi ai, maibé sira tenki tesi ba fa’an tanba nesesidade moris mak obriga.

“Parte Floresta, Meiu Ambiente no Xefe Suku sira mai ona hodi ko’alia kona-ba ida ne’e maibé ami tenki tesi oituan ba fa’an, maske la barak liu, ami bele hetan netik $ 10 ou $ 15 hodi atende ba nesesidade uma laran.

Nia hatutan, ai ne’ebé mak komunidade sira fa’an maioria ai-da’ak no komunidade sira la fa’an ai-bubur

“Ai ne’ebé mak ami fa’an ne’e maioria ai-da’ak, iha ne’e ami la fa’an aibubur”, tenik nia

Iha fatin hanesan, Xefe Aldeia Bauro, Alberito dos Santos Caetano informa, komunidade sira tesi ai ba fa’an ne’e tanba nesesidade moris mak obriga sira tenki halo ida ne’e.

“Nu’udar Xefe Aldeia ami hamutuk ho Xefe Suku ba fó hatene hela de’it komunidade sira atu la bele tesi ai sira ne’e maibé komunidade sira iha ne’e maioria sira nia moris ho fa’an ai-maran”, Xefe Aldeia ne’e informa

Jornalista Media Mudansa halo hela entrevista ho xefe Aldeia Alberito dos Santos Caetano iha aldeia Somocho, Suku Bauro, Postu Lospalos, Munisípiu Lautém.

Nia dehan, Floresta ba to’o iha ne’eba hodi fó informasaun ba komunidade sira kona-ba atu tesi ai tenki halo karta legál husi Floresta hafoin bele tesi ai.

“Floresta mós mai to’o iha ne’e fó hatene katak atu tesi ai tenki halo karta maibé komunidade balu la hatene oinsá atu ba halo karta no sira la hatene edifisiu Floresta nian, ida ne’e mak sai problema mós ba komunidade sira”, nia salienta.

Enkuantu nia parte tenta atu reduz númeru tesi ai ilegál iha nia aldeia liu-husi halo karta legál mak bele tesi ai.

“Ita bele bandu maibé sira nia moris mak hanesan ne’e ona, tanba ne’e ami tenta buka meius oinsá bele reduz númeru tesi ai ne’e, ho nune’e ami uza maneira ida tenki iha karta legál ida mak bele tesi ai, maibé husi parte Floresta bandu totál atu komunidade sira la bele tesi ai maibé ami mós hare’e ba komunidade sira nia moris desde uluk to’o agora sira la iha kampu servisu hodi sustenta sira nia moris, entaun ita la bele hapara ou impede sira nia moris tanba buat ne’ebé sira bele halo hodi hetan osan mak tenki fa’an ai, tanba ne’e komunidade sira kontinua tesi ai hodi fa’an maibé tenki tesi iha sira nia to’os rasik”, dehan nia

Iha sorin seluk, Koordenador Guarda Floresta Postu Tutuala, Marvão Soares da Cruz dehan, lei bandu totalmente iha aldeia tolu nulu rein ha’at (34) atu labele tesi ai ilegál.

“Ita iha lei ne’ebé mak bandu totalmente komunidade sira iha aldeia 34 atu labele tesi ai ilegál, maibé númeru tesi ai ilegál ne’e aumenta tanba ami nia osan operasionál la iha atu halo operasaun ba iha komunidade sira ne’ebé mak hala’o atividade ilegál”, informa koordenador ne’e ba jornalista sira via telemovél, sexta ne’e.

Koordenador ne’e hatutan, sira la iha osan operasionál no menus ekipa Gurda Floresta hodi halo atuasaun ba komunidade sira ne’ebé mak tesi ai ilegál.

“Ami la iha osan operasionál hodi tu’un ba iha terenu atu halo atuasaun ba komunidade sira ne’ebé mak tesi ai ilegál, tanba ami ba ho liman mamuk maibé komunidade sira uza kroat hasoru ami entaun ami labele halo servisu ho di’ak, karik osan iha ami bele hamutuk ho Polísia sira hodi asegura ami nia atividade operasaun iha terenu”, nia hakotu.

Entretantu tuir dadus ne’ebé jornalista sira asesu husi Meiu Ambiente Munisípiu Lautém númeru tesi ilegál iha postu Tutuala 10-15%, enkuantu ekipa Gurda Floresta iha Postu Lospalos na’in lima (5), totál uma kain iha aldeia Somocho hamutuk atus ida sanulu resin ualu (118) no totál populasaun hamutuk atus lima lima-nulu resin ha’at (554).

Jornalista:       Sandi Belo

Editora:           Quisania Gleide

banner 325x300