Osan 200 Centavus Jenuínu Espalha Iha Media Sosial, Komunidade Sira Hahú Paniku

(Dili) Formoza, 13 Marsu 2026 – Informasaun kona-ba osan 200 centavos jenuínu ne’ebé daudaun ne’e espalha iha media sosial halo komunidade barak iha Dili hahú sente preokupadu no paniku, tanba sira tauk simu osan falsu bainhira halo tranzasaun loroloron.

Tuir abitante Alfredo Horta deklara, liuhusi informasaun sira ne’ebé espalha iha media sosial halo ema barak preokupa ho informasaun hirak ne’e, tanba  osan  200 centavus  jenuínu ne’ebé suspeita falsu halo sirkulasaun iha merkadu.

“Ami preokupa tebes ho situasaun ida ne’e tanba halo ami atu ba sosa sasan sira iha loja labele, tanba bainhira ami lori osan 200 centavos, loja nain sira la simu, tanba bele lori prejuízu ba negosiu” deklara abitante Alfredo Mota iha edifisiu Banco Centra de Timor-Leste, 13/03/2026.

Iha sorin seluk na’in ba loja Virgon Unipesoal Lda, Apolinario Pereira hatete, problema ne’e mosu bainhira kliente sira uza osan 200 centavos jenuínu atu sosa sasan iha loja, maibé bainhira sira tenta uza fali osan ne’e atu troka ka halo pagamentu ba ema seluk, ema barak lakohi simu tamba sira suspeita katak osan ne’e falsu.

“Ami husi Virgon Unipesoal Lda simu osan ne’e bainhira kliente sira hola sasan. Maibé bainhira ami tenta troka ka uza fali, ema barak lakohi simu tamba sira dehan osan ne’e falsu hotu,” hatete Apolinario.

Nia esplika katak situasaun ne’e halo sira iha loja hetan difikuldade, tamba osan ne’ebé sira simu la bele uza fali iha tranzasaun seluk.

Nia hateten, osan 200 centavus ne’ebé nia lori troka hamutuk to’o $2,800, no balu nia sei rai hela iha uma ho montante besik $3,000, tamba ema barak lakohi simu osan ne’e.

“Ami seidauk rona informasaun ofisial katak osan ne’e falsu hotu. Nune’e diak liu se Banco Central de Timor-Leste bele fó informasaun lais, atu ami bele identifika osan falsu no prevene prejuízu,” nia hatete.

Apolinario husu ba governu no Banco Central de Timor-Leste atu tau atensaun ba problema ne’e, liu-liu atu halo investigasaun no detekta osan falsu sira, no kaer ema ne’ebé halo distribuisaun osan falsu.

Entretantu ho akontesimentu sira ne’e parte Banco central Timor-Leste lansa informasaun husi pajina facebook Banco Centra Timor-Leste kata husu ba publiku tau atensaun  oinsa atu indentifika osan 200 centavus ne’e jenuínu.

Molok atu simu ka pasa osan centavos ida, persija tau atensaun ba regra 3 mak hanesan haree husi imajen, letra, númeru, no sente/kaer, iha imajen, letra numeru ho kualidade diak, inklui mós koko, moeda mutin hanesan centavus 1, centavus 5 ho 10 centavus iha kompozisaun besi aco

Haree Moeda auténtiku iha destake sira ne’ebé klaru: karaktesitika Geral: ho naran “República Democrática De Timor-Leste” ho asentu iha (Ú no Á) no tinan “2017” no karakteristika Espesial: ho imajen karau, foho ho natar laran, iha Parte ninin haleu kabe’er interkaladu ho tarak. Sente ninin! Ida-ne’e tenke iha umidade ne’ebé regulár no espasu no kualidade ne’ebé di’ak. kompara osan-besi falsu normalmente kmaan no mihis liu, ka iha kór ne’ebé diferente ho metal orijinál.

Bainhira halo tranzasaun ruma (sosa kafa’an sasan) maka suspeita katak Moeda 200 Centavos Falsu, labele fó fila fali osan ne’e ba sirkulasaun, favór asegura hela moeda ne’e no komunika kedas ba Banco Central no iha munisípiu no área rural sira, kazu hanesan bele mós relata ba PNTL, PSIC no Autoridade lokál iha nivel Postu, Suku no Aldeia sira nune’e bele ható ba parte kompotente sira.

Ikus liu Husu ba komunidade atu nafatin utiliza ita nia osan centavos husi 1c, 5c, 10c, 25c, 50c, 100c, ho 200c, no nafatin tau konfiansa ba autoridade kompetente sira nomós ko’opera hodi identifika no buka tuir kriminozu sira hodi responsabiliza ba aktus pruduz no sirkula osan 200 centavos falsu iha ita nian rain.

Banco Central sei foti medidas adekuadu haktuir kompeténsia ne’ebe Lei fó hodi asegura nafatin sirkulasaun moeda ofisial (Centavos no notas Amerikanu) iha Timor-Leste.

Situasaun ida ne’e halo komunidade balu husu atu autoridade relevante sira halo verifikasaun no investiga klaru kona-ba informasaun osan falsu ne’e, atu prevene paniku iha sosiedade. Tanba to’o agora seidauk iha konfirmasaun ofisial husi autoridade sira kona-ba extentu sirkulasaun osan falsu iha merkadu. Maibé husu atu ema hotu-hotu kuidadu bainhira halo tranzasaun osan no verifika diak nota dolar sira atu evita prejuízu. Komunidade la presiza paniku, maibé presiza atento no fó informasaun ba autoridade se hetan osan ne’ebé suspeita falsu.

Relasiona ho Osan 200 centavus  jenuínu Espalha iha Media Sosial, jornalista media mudansa halo observasaun katak komunidade barak mak antrian hodi troka osan 200 centavus ba iha moeda seluk  ho Banco Central de Timor-Leste.

Jornalista : Francisco Pereira/ Madalena de Lima