Kria Riqueza ho Liman Rasik hodi Prepara Aan ba Futuru

(Díli), Bidau Lecidere, 2 Marsu 2026 – Sonia Cardoso hanesan joven ida ne’ebé kriativu tebes hodi halo negósiu rasik atu selu nia eskola no sustenta ba nia nesesidade loron-loron, iha tempu ohin loron ne’ebé kompetisaun ba servisu aumenta, joven balu iha Timor-Leste hahú hili dalan atu kria rasik oportunidade, la’ós de’it hein servisu husi governu. Istória inspiradora ida mai husi estudante Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), Sonia Cardoso, ne’ebé hakat ba oin liu husi negósio ki’ik atu sustenta nia moris no prepara nia futuru.

Sonia Cardoso ho idade 24 hela iha Bidau Mota Klaran no estuda iha Departamentu Siénsia Polítika, Fakuldade Siensia Politika, Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) no hahú fa’an ai fuan, iha tinan 2020. Alin ikun hosi maun no bin na’in sia ne’e hateten, nia fa’an sasán hirak ne’e hodi sustenta nia moris maibé mós hanesan foinsa’e ida lakohi lakon tempu ba buat folin-laek sira no halo buat neʼebé negativu iha sosiedade nia matan.

“Objetivu ha’u fa’an tanba hanesan joven ita labele hanoin mak tane liman, labele hanoin mak buat ne’ebé halo tuun sa’e hodi estraga. Nune’e, do que halimar iha uma ita tenke iha objetivu ruma ba aban bainrua oinsá atu muda ita-nia moris,” Dehan Sonia Cardoso foi lalais ne’e.

Bainhira ita hatene buka osan ona no iha mehi ne’ebé bo’ot, Sonia kompara, buat hotu la fasil ona hanesan ho nia mehi. Katak, tenke hisik-kosar rasik, fiar iha liman-fuan rasik. Todan ka kama’an hasoru rasik. Uitoan ka barak buka rasik, fiar iha an rasik, depende ba esforsu rasik.

Maske nune’e, tuir nia, fiar katak ho dezafiu no difikuldade sira ne’e enkoraja liután nia an atu halo nia mehi bele sai realidade. Iha mudansa ba moris. Iha mudansa ba futuru. Importante mak, Sonia  dehan, esforsu aan ho pasiénsia.

“Ha’u-nia mehi mak atu muda duni ha’u-nia moris, tanba mai hosi família ne’ebé ki’ak no simples. La’ós dehan fa’an agora muda agora kedan maibé neineik ba bebeik ho pasiénsia ho hanoin ne’ebé mak ita hakarak, esforsu ne’ebe mak ita iha, buka meius oinså para iha futuru iha mudansa ba ita-nia moris” Sonia nafatin ho hamnasa-midar hodi konta tuir nia mehi ne’ebé mak iha.

Tur iha dalan-ninin hosi dadeer to’o lorokraik. Loron ba loron, semana ba fulan no tinan. Hahú hosi 2020 to’o agora, alin ikun hosi maun-bin na’in sia ne’e fa’an sasán. Bainhira fa’an sasán, kada loron hetan rendimentu $30 se lae $40 konforme tempu, nia hahú negósiu ho kapitál $ 50 dolares amerikanu.

Nia moris iha família simples ida, ne’ebé inan no aman servisu nu’udar agrikultór, iha oan nain sia (9), Sonia mak oan ikus, no situasaun ne’e halo nia aprende atu sai independente no ajuda família tuir nia kapasidade.

“Osan terseira idade la sufisiente atu sustenta família tomak, entaun ho negósiu ki’ik ida ne’e ha’u bele ajuda atende nesesidade loron-loron,” nia dehan.

Maske servisu iha dalan ninin, Sonia la sente moe. Ba nia, dignidade iha servisu onestu, la’ós iha oinsá servisu ne’e haree husi ema seluk.

“La moe atu fa’an iha dalan. Importante mak bele responde ba nesesidade moris,” nia afirma ho konfiansa.

Fenómenu joven sira hanesan Sonia hatudu mudansa mentalidade iha sosiedade Timor-Leste, ne’ebé joven balu hahú sai kreativu no independente iha área ekonomia. Negósio ki’ik sai dalan ida atu kria rendimentu no mos prepara an ba futuru

Istória ne’e fó inspirasaun ba joven sira seluk katak, maski husi kondisaun simples, ho esforsu no vontade, ema bele kria dalan rasik atu atinji moris di’ak liu.

 

Jornalista                                         : Estajiada Riana da silva

Editor                                                : Fransisco pereira