(Díli), Akait 25/05/2026 – Iha sala enkontru Sekretaria Estadu Kooperativas (SEKoop) hahu halo diskusaun klean kona-ba oportunidade ekonomia ne’ebé agora dadaun moris husi natureza. Bani-ben ka Apis dorsata ne’ebé durante ne’e konsidera de’it nu’udar produsaun tradisionál, agora hahú haree nu’udar potensia ekonómiku ida ne’ebé bele lori benefísiu bo’ot ba agrikultór rurál sira iha Timor-Leste.
SEKoop hamutuk ho Kompaña Bali Honey realiza enktru hodi aprezenta rezultadu kolleta bani-ben iha munisípiu Aileu, Liquiçá no Manatuto, objetivu prinsipal mak atu observa kualidade no kuantidade produsaun hodi prepara ba merkadu no haree oportunidade dezenvolvimentu ekonomia lokál.
Enkontru ne’e lidera husi Direitor Jeral SEKoop, Sr. Olderico Lopes, hamutuk ho estrutura sira seluk hosi instituisaun refere, antes atividade hahú, Gabinete SEKoop fó liafuan abertura badak hodi enfatiza importánsia koperasaun entre governu no parseiru privadu sira iha dezenvolvimentu agrikultura sustentável.
Kompaña Bali Honey, ne’ebé hahú opera iha Timor-Leste desde 2019, agora halo atividade iha munisípiu tolu hanesan Aileu, Liquiçá no Manatuto, tuir Direitor Bali Honey, Pak Ismail, área hirak ne’e iha potensia bo’ot tebes ba dezenvolvimentu produsaun bani-ben.
“Hari-hari kemarin kami kunjungi Liquiça dan Aileu untuk memastikan sarang lebah masih dijaga dengan baik. Sarang lebah itu masih bisa dimanfaatkan menjadi lilin dan produk lain. Kami senang karena masyarakat sudah mendapatkan pendapatan dari hasil penjualan lebah,”
dehan Pak Ismail iha SEKoop Díli.
Dadus ne’ebé aprezenta hatudu katak Manatuto sai área ho kolleta a’as liu, ho total 16.400 kilogram bani-ben. Enkuantu Aileu kontribui 2.870 kilogram no Liquiçá ho 1.850 kilogram.
Ba komunidade rurál sira, númeru hirak ne’e la’ós de’it estatístika, ida ne’e sai sinál katak natureza bele transforma-an ba oportunidade moris nian bainhira jere ho di’ak, agrikultór sira ne’ebé durante ne’e depende de’it ba to’os no ai-horis agora hahú hetan rendimentu adisionál hosi kolleta bani-ben.
Pak Ismail hateten katak iha futuru kompania hakarak aproxima liu tan ba agrikultór sira iha área rurál atu fasilita prosesu kolleta no garante konservasaun bani-ben kontinua sustentável.
“Kami ingin lebih dekat dengan para petani di daerah pedesaan supaya proses pengumpulan madu lebih mudah. Perusahaan akan membantu proses pengolahan sehingga petani bisa fokus menjaga dan merawat lebah,”
hateten tan Pak Ismail.
Durante atividade ne’e, kompania mós aprezenta ekipamentu simples sira ne’ebé uza iha prosesu produsaun bani-ben, ekipamentu hirak ne’e konsidera apropriadu no fasíl atu uza hosi komunidade rural sira.
Iha sorin seluk, staff José Almeida husi SEKoop subliña katak kualidade bani-ben Timor-Leste nian agora hahú atrai atensaun hosi merkadu.
“Bani-ben iha Timor-Leste possui kualidade di’ak tebe-tebes, tanba ne’e importante atu kontinua haree dia-di’ak prosesu produsaun hosi agrikultór sira atu iha futuru bele fó rezultadu ekonomia ne’ebé di’ak liu ba nasaun,”
dehan José Almeida.
Ba SEKoop no Bali Honey, koperasaun ida ne’e la’ós de’it kona-ba negósiu, maibé mós kona-ba oinsá atu hametin ekonomia komunidade rurál no proteje natureza, kompania ne’e mós espera katak relasaun koperasaun entre Timor-Leste no Indonézia bele kontinua forte hodi hasa’e setór agrikultura no oportunidade ekonomia ba povu nasaun rua ne’e.
Jornalista/ Estajiada : Riana Silva
Editor : Ana Maria da Silva















