(Díli) Akait – Câmara Comersiu Industria Timor-Leste (CCI-TL sigla portuguȇs) hala’o sorumutu ho Ministériu Comersiu Industria (MCI sigla portuguȇs) atu ko’alia kona-ba planu atu hala’o Díli Internasional Expo ne’ebé iha planu atu servisu hamutuk ho Ministériu Comersiu Industria (MCI) ba halo preparasasun no implementasaun expo no mós planu sira seluk.
Tuir reprezentante Prezidente Câmara Comersiu Industria (CCI-TL) Hergui Luina Alves Fernandes, hatete, sorumutu ida ne’e ko’alia kona-ba planu atu hala’o Díli Internasional Expo ne’ebé iha planu atu servisu hamutuk ho Ministériu Comersiu Industria (MCI) ba halo preparasasun no implementasaun expo no mós planu sira seluk, nune’e ministériu hanoin atu halo husi nível nasionál to’o Munisípiu atu envolve mós CCI-TL iha munisípiu ida-idak.
“Asuntu sira durante ne’e, sai hela bareira ba setór privadu sira no impata hela atividade komersiál iha rai laran no mós ambiente negosiu sira tanba ne’e ita presiza hadia hodi kria ambiente ne’ebé di’ak no hodi halo negosiu iha Timor-Lestes,” dehan representante presidente CCI-TL, Hergui Luina Alves ba jornalista iha Akait, Díli, Sexta 31/01/2025
Nune’e nia haktuir, tuir planu ne’ebé Minitéru Comersiu Industria hato’o iha fulan Jullu no Juniu maibé iha ne’e sei hamutuk kria ekipa ida hodi hare’e kona-ba preparasaun sira no presiza prepara ho di’ak no atu bele envolve setór privadu sira iha nasionál no ba investór sira ne’ebé atu partisipa no hare’e rezultadu husi expo ne’e.
Iha fatin hanesan Ministériu Comersiu Industria (MCI) Nino Pereira hatutan, Ministériu Comersiu Industria (MCI) sormutu ho Camara Comersiu Industria (CCI-TL) Pontus importante ne’ebé CCI-TL nian ligadu ho servisu ne’ebé importante atu dezenvolve ekonómia ne’eb’e sai hanesan pilar importante ba nasaun prosperu no justu.
“Wainhira ita nia ekonómia la’o ho di’ak tanba ita hatene setór privadu ne’e nia papel ne’ebé importante no setór privadu mak tenki sai forte no badinas para oinsá ita nia ekonómia ne’e bele la’o tuir ita nia espetativas”, nia apela.
Nia hatutan, tanba sira rekoñese papel ida ne’e entre governu no setór privadu sai hanesan parseria ne’ebé estratéziku no presiza reforsa, hametin no dezenvolve sira nia setór privadu no sorumutu ida ne’e atu fó espíritu no motivasaun bo’ot liu tan, liu husi kolaborasaun no atividade balun ne’ebé importante.
“Parte ne’ebé importante tebes mak aspetu promosaun ba ita nia produtu tanba ita rekonese katak ita konsumu produtu importadu barak liu iha ita nia komersiál ho dadus ne’ebé fó sai husi institutu nasionál estatístika tanba ne’e mak ita presiza buka mekanizmu oinsá para ita bele halo promosaun ida diak atu ita iha identifikasaun di’ak ida ba ita nia produtus poténsial ho ita nia valór ekonómiku a’as ba merkadu exportasaun nian”, hakotu nia
Entretantu dadus ne’ebé husi Institutu Nasionál Estatístika iha tinan 2024 no nia importasaun ne’e purvolta 800 milloens no nia exportasaun purvolta 80 milloens resin iha balansu fíziku atividades komersiál purvolta 700 milloens.
Jornalista: Zemidonio Martins/ Estajiadu: Hilario ChaYfan.
Editora: Sandi Belo