(Manatuto), Laklubar 14/09/2026 – Komunidade sira iha Suku Manelima, Postu Administrativu Laclubar, Munisípiu Manatuto, inklui Aldeia Ai-Maulin, Suku Orlalan, kontinua enfrenta difikuldade bo’ot tanba kondisaun estrada ne’ebé aat no kotu hafoin afetadu husi dezastre naturál ne’ebé akontese hahú iha 24 Fevereiru to’o 23 Maiu 2026.
Udan bo’ot, rai halai no dezastre naturál sira seluk estraga estrada no halo asesu ba komunidade sai difísil kondisaun ne’e afeta diretamente movimentasaun komunidade, liu-liu transporte públiku no privadu, asesu ba merkadu, saúde no edukasaun.
Portavoz, Deti do Carmo Cezario, hateten katak dezastre naturál ne’e mós estraga plantasaun komunidade no estrada iha área Bula’Amatan no Ilat Rahun Hohon tuir nia, kondisaun estrada iha dalan husi kruzamentu Werlubuti ba destinasaun iha Postu Administrativu Soibada kuaze aat total.
“Akontesimentu refere estraga plantasaun no halo estrada kotu iha área Bula’Amatan, Ilat Rahun Hohon, no kuaze dalan diresaun husi kruzamentu Werlubuti ba destinasaun iha Postu Soibada aat total.” Hatete Portavoz, Deti do Carmo Cezario, iha suku manelima foin lalais ne’e.
Nia mós hatutan katak kondisaun estrada ne’e halo transporte públiku difísil atu halo viajem husi suku ba munisípiu no nivel nasionál. Situasaun ne’e mós prejudika komunidade sira atu lori sira-nia produtu agríkola ba merkadu no labarik estudante sira mós la bele asesu ba eskola ho diak.
Komunidade afetadu sira la’ós de’it enfrenta problema iha movimentasaun, maibé mós hasoru difikuldade iha saúde no edukasaun. Ambulánsia no transporte ba ema moras presiza liu distánsia naruk atu asesu ba postu saúde ka unidade referál. Iha tempu udan, risku ne’e aumenta tan ba komunidade ne’ebé hela besik estrada no ba sira ne’ebé tenke halo movimentasaun.
Suku Manelima kompostu husi aldeia neen ho populasaun hamutuk 3.346 abitante, enkuantu Aldeia Ai-Maulin iha Suku Orlalan iha populasaun hamutuk 348 abitante. Maioria komunidade sira moris nu’udar agrikultór no depende ba atividade fa’an no sosa produtu iha merkadu, husi nivel aldeia, suku, munisípiu to’o nivel nasionál.
Kondisaun estrada ne’ebé aat halo atividade ekonomia komunidade sai difísil. Produtu agríkola sira risku atu hetan estragus tanba transporte públiku la halai ho normal. Família sira mós hasoru difikuldade atu asegura nesesidade loron-loron, inklui selu eskola oan no asesu ba servisu saúde.
Antes ne’e, ekipa husi MOP Munisípiu no Nasionál, MAPPF, MSSI no Parlamentu Nasionál halo observasaun direta ba situasaun iha área afetadu. Observasaun ne’e inklui situasaun uma kain lima ne’ebé sofre estragus iha uma no plantasaun. Maibé, tuir komunidade, to’o agora seidauk iha desizaun ne’ebé efetivu atu normaliza estrada.
Iha 30 Maiu 2026, media Radio-Televisaun Timor-Leste (RTTL) mós relata kona-ba situasaun ne’e. Iha momentu ne’ebá, Diretor Servisu Obras Públiku Munisípiu Manatuto, Geraldo da Conceição Lemos, konfirma katak sira sei koordena ho Instituto Jestaun Equipamentu atu halo intervensaun ba kondisaun estrada refere.
Maibé, tuir komunidade, intervensaun ne’e seidauk fó solusaun permanente. Hafoin autoridade lokal no komunidade sira halo komunikasaun no proposta emerjénsia, Xefe Suku Manelima, hamutuk ho Administrador Postu, lori karta proposta ba normalizasaun estrada husi kruzamentu Werlubuti Suku Manelima ba Suku Manufahi, Postu Soibada.
Karta proposta ne’e entrega iha 5 Juñu 2026 ba Direção do Ministério Obras Públiku iha Munisípiu Manatuto, inklui nivel nasionál, no mós entrega diretamente ba Parlamentu Nasionál. Tuir informasaun husi komunidade, proposta ne’e entrega ona dala tolu, maibé seidauk hetan rezultadu konkreta.
Hanesan reprezentante Estudante husi Suku Manelima, David Arcanjo de Jesus, hateten katak komunikadu imprensa ne’e sai nu’udar faze dahuluk atu lori problema komunidade ba públiku. Nia afirma katak estudante no komunidade sei kontinua buka dalan atu hetan solusaun.
“Faze dahuluk ami halo komunikadu imprensa, maibé ba oin mak laiha intensaun ruma husi parte relevante Ministériu Obras Públiku. Ami sei hamutuk nafatin ho komunidade hodi halo diálogu ho sira. Se solusaun laiha nafatin, ami sei buka alternativu seluk hodi hetan solusaun atu nune’e ami mós bele moris dignu iha rai ida ne’e.”nia hatutan
iha fatin hanesan família afetadu husi dezastre naturál Elias da Cunha, hateten katak desde 24 Fevereiru 2026 to’o agora, família no komunidade sira kontinua moris ho preokupasaun tanba asesu estrada públiku seidauk normal.
Nia mós hatutan katak liga kondisaun estrada ho projetu konstrusaun ne’ebé antes hala’o iha Suku Manelima. Tuir Elias, projetu ne’e hala’o husi kompanhia Filho Caldeira, ne’ebé iha kuadru projetu previstu atu dura tinan ida, maibé projetu ne’e liu ona tinan rua no kondisaun estrada seidauk di’ak.
“Ami família afetadu sente triste tanba kompanhia Filho Caldeira mai hala’o ninia projetu iha Suku Manelima ne’ebé hakerek iha kuadru ne’ebá durasaun tinan ida, maibé liu tiha tinan rua hanesan ne’e estrada ne’e la iha kualidade ne’ebé di’ak, la halo barajen ka bee dalan.” Ni dehan.
Nia hateten tan katak udan bo’ot konsege estraga to’os, uma no plantasaun komunidade sira tuir nia, falta bee-dalan no kondisaun konstrusaun ne’ebé la di’ak kontribui ba deteriorasaun estrada to’o estrada kotu total no fó impaktu bo’ot ba komunidade.
Reprezentante autoridade lokal, Xefe Aldeia Calohan, Benjamin Sarmento, mós hateten katak projetu konstrusaun ne’e inisiálmente hala’o husi kompanhia Filho Caldeira Unip, Lda. Maibé, durante konstrusaun, akontese udan no anin bo’ot ne’ebé halo estrada monu no konsege halo kompanhia la kontinua projetu.
“Iha momentu ne’ebá konstrusaun la’o hela, derepente mosu udan no anin bo’ot rezulta estrada ne’e monu, to’o kompanhia la kontinua nia projetu ida ne’e.”nia hatete,
Nia mós hatutan katak kondisaun estrada ne’e afeta liu husi ema rihun tolu iha Suku Manelima, inklui komunidade Aldeia Ai-Maulin iha Suku Orlalan sira enfrenta difikuldade atu asesu servisu privadu, públiku, saúde no edukasaun.
“Komunidade rihun tolu resin husi Suku Manelima inklui mós Aldeia Ai-Maulin husi Suku Orlalan atu halo movimentasaun la di’ak ba setór privadu, públiku no enfrenta mós ba saúde no edukasaun tanba ho kondisaun estrada la di’ak, komunidade sira tenke hulan de’it hodi ba trata sira-nia saúde, liu-liu inan isin rua sira ne’ebé besik atu partu ona.”nia afirma
Kondisaun ne’e halo komunidade sira kontinua espera intervensaun husi autoridade relevante sira atu bele normaliza asesu estrada, ba komunidade agríkola sira, estrada ne’ebé seguru no bele liu transporte públiku konsidera importante tebes atu garante asesu ba merkadu, saúde, edukasaun no oportunidade rendimentu loron-loron.
Enkuantu seidauk iha solusaun permanente, estudante no lideransa komunitária Suku Manelima sira sei kontinua halo diálogu ho autoridade relevante no buka alternativa atu lori problema komunidade ba públiku, ho objetivu atu hetan asesu ne’ebé seguru no moris dignu ba komunidade afetadu.
Ekipa: Media Mudansa















