
(Dili), Tasi-Tolu 10/09/2026-Sarani Timor-oan husi parokia no parte oioin iha rai laran hahú nakonu iha área Espalada Altar Santu Tasi-Tolu, Díli atu partisipa iha Misa Solene no fó omenajen ikus ba restu mortál preladus Katóliku Timoroan na’in-haat.
Hahú husi meudia, tuku 13:00, sarani sira mai hamutuk ho grupu, família no parokianu sira. Balun lori ai-ketak, imajen relijioza no nesesidade seluk atu bele hela kleur iha fatin serimónia.
Maski tenke hein tempu naruk antes serimónia hahú, sarani sira kontinua hela ho pasiénsia, halo orasaun no reza hamutuk iha área ne’ebé organizadora sira prepara ona.
Sarani António Bento Correia, husi Parokia Vila Santo António Baucau, Diocese Baucau, hatete nia mai hamutuk ho parokianu sira atu partisipa iha selebrasaun no fó omenajen ba preladus na’in-haat.
“Ohin ami hamutuk sarani hotu atu mai tuir selebrasaun ba ita-nia preladus na’in-haat, ne’ebé ohin atu ba hakoi, lori sira-nia ruin ba Igreja Katedral. Ami mai ho ami-nia parokianu tomak. Parokia ne’e mai organizadu, mai ho karreta ne’ebé sarani sira rasik ida-idak oferese, depois mai ajuda husi paroku atu lori ami mai ohin to’o iha ne’e. Ami sai husi Baucau meudia, tanba dehan tama iha Tasi-Tolu oras tuku 03 to’o ona iha ne’e,” haktuir António Bento.
Ba António Bento, prezensa iha Tasi-Tolu la’ós de’it atu tuir Misa, maibé mós atu fó omenajen ba bibi-atan na’in-haat ne’ebé, durante tempu naruk, akompaña Povu Timor-Leste no haklaken Nai Maromak nia Liafuan no Evanjellu iha rai Timor, liuliu iha períodu bainhira Timor-Leste seidauk ukun-an.
Nia hatete katak kontribuisaun preladus sira sei nafatin hela iha memória Povu Timor-Leste, tanba sira kontinua halo servisu pastorál no akompaña Povu no sarani sira maski hasoru situasaun difísil.
“Maske uluk ho situasaun difísil, maibé sira nunka husik nia Povu no nia sarani sira. Sira sempre akompaña nafatin, ho orasaun no vizita ba sira-nia Povu no sarani sira,” nia hatete.
Sentimentu ne’e, tuir António Bento, sei kontinua motiva sarani sira atu tau kontribuisaun no servisu preladus sira iha memória, no nafatin metin iha Igreja Katólika.
Iha fatin hanesan, Sarani Agusta da Silva, husi Parokia Bekora, mai hamutuk ho nia família atu tuir Misa iha Tasi-Tolu no fó omenajen ba preladus na’in-haat.
Agusta hatete nia sente emociona tanba konsidera luta no kontribuisaun preladus sira nian ba nasaun Timor-Leste, liuliu iha períodu importante iha istória nasaun.
“Ha’u-nia sentimentu ne’ebé ho fuan boot tanba hodi sira-nia luta ba nasaun Timor ida-ne’e, ohin hetan ukun rasik-an. Maibé sira mós halo buat barak ba nasaun ida-ne’e, ne’ebé ha’u sente tenke husu agradese. Iha avó sira-nia tempu mós, loron ruma sira halo buat ruma ne’ebé halo kanek sira-nia laran, husu deskulpa, ami hato’o perdua,” dehan Agusta.
Nia mós hato’o esperansa ba jerasaun sira iha futuru atu bele moris iha situasaun ne’ebé di’ak liu, ho dame no oportunidade atu dezenvolve nasaun.
Tanba ne’e, ba Agusta, prezensa sarani sira iha Tasi-Tolu sai mós momentu ida atu fó agradese, reza no husu deskulpa ba buat hotu ne’ebé akontese durante tempu liubá.
Enkuantu serimónia besik ona, movimentu sarani sira iha Espalada Altar Tasi-Tolu aumenta. Ema sira kontinua tama ba área ne’ebé determina ona, enkuantu voluntáriu no membru seguransa orienta movimentu públiku atu evita konfuzaun no garante sarani sira bele partisipa ho seguransa.
Preparasaun ba Misa Solene ne’e envolve ekipa relijioza, lojístika, voluntáriu no forsa seguransa. Sira servisu hamutuk atu asegura atividade lao ho orden no di’ak.
Iha Misa Solene ne’e, Autoridade Seguransa Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hamutuk ho Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) asegura seguransa ba atividade relijioza, inklui prosesu relasiona ho restu mortál preladus Katóliku Timoroan na’in-haat.
Prezensa sarani sira husi parte oioin hatudu katak momentu ne’e la’ós de’it serimónia relijioza, maibé mós oportunidade atu Povu Timor-Leste hato’o respeitu, agradesimentu no memória ba preladus sira ne’ebé konsidera iha kontribuisaun importante ba Igreja no Povu Timor-Leste.
Jornalista : Ana Maria da Silva
Editor : Felisberto F. da Costa



