MSSI Abertura Interkámbiu Da-5 Ho Ámbitu Protesaun Ba Direitu Labarik No Joven Iha Situasaun Vulnerável Iha Nível CPLP.

(Díli) Kaikoli- Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, hala’o serimónia abertura Interkámbiu ba da-5 entre Timor-Leste ho nasaun membru CPLP iha Edifisiu Sentrál MSSI ho tema prinsipál “Direitu labarik sira nian iha nasaun membru CPLP ohin loron no Estratéjia sira ba intervensaun iha Futuru”.

Ministra Solidariedade sosiál no inkluzaun, Verónica das Dores hatete, interkámbiu da-5 ne’e nia objetivu atu prepara roteiru servisu no define proposta polítika iha ámbitu protesaun ba direitu labarik no joven iha situasaun vulnerável iha nível CPLP.

“Iha tinan ne’e akontese iha Domus Ecclesiae, ho tema Direitu Labarik sira nian iha nasaun CPLP, kontijénsia estratéjika sira intervensaun nian iha seguransa, Ministériu Solidariedade Sosiál luta ho susesu iha orden governu ne’ebé responsável ba monitorizasaun no promosaun ba polítika sosiál sira fó atensaun espesiál ba protesaun ba labarik sira, ema sira ne’ebé iha situasaun hamlaha no família sira ne’ebé hasoru ki’ak maka’as”, dehan Ministra Verónica das Dores, iha Edifisiu Sentrál MSSI Kaikoli, tersa, 18/11/2025.

Ministra ne’e hatutan, ministériu ne’ebé serbisu iha ne’eba ho foin-sa’e sira, ho komunidade sira, imensu no valoriza tebes halo kooperasaun ho organizasaun sosiedade sivíl sira.

“Entre sira, ita-nia estimadu parseiru iha Brasília, Oratóriu Kristu nian, ne’ebé iha tinan barak nia laran hala’o papél esensiál iha área sira profisaun nian no prevensaun direitu labarik nian, iha parseria sólidu ida-ne’e, ita fahe objetivu hanesan: atu garante katak labarik hotu-hotu iha Timor-Leste bele sai protejidu, valorizadu, no ho oportunidade lolos ba sira-nia dezenvolvimentu integrál, governu mós tuir inisiativa sosiál sira seluk ne’ebé relevante, inklui fó apoiu ba indivídu onoradu sira, família sira, emprezáriu sira, no sidadaun sira ne’ebé presiza inkluzaun sosiál no ekonómika, ho objetivu atu hari’i nasaun ida ne’ebé justu no apoiu liu tán.

Nia dehan , enkontru ne’e reprezenta oportunidade ba diálogu no kooperasaun, hodi hametin lasu entre nasaun CPLP nian iha defeza direitu labarik nian.

“Maski enkontru ida-ne’e hala’o tanba razaun sira ne’ebé la’ós ami-nia kontrolu, ninia realizasaun agora, ne’ebé fó signifikadu espesiál liu tán, hatudu ami-nia reziliénsia hasoru realidade no dezafiu sira iha oin, nune’e liu husi konferénsia ida-ne’e, hametin liu tán parseria institusionál no privadu sira ho efisiénsia ho rede, promove estratéjia foun sira no abilidade atu hanoin kona-ba futuru, inspira oan sira iha tempu susar nia laran, enkontru ida ne’e sei sai espasu ba aprendizajen iha mundu no fahe esperiénsia entre nasaun CPLP no mundu luzófonu atu nune’e bele troka polítika públika no hametin prátika komunidade nian ba protesaun labarik, ida ne’e mak espasu tomak ba foin-sa’e sira”, informa Ministra.

Iha Sorin Seluk Forum Komunikasaun Juventude, Cipriano Oliveira hatete, sira iha vizaun ida atu hamutuk hodi bele proteje no orienta labarik sira ne’ebé moris iha dalan ne’ebé fa’an produtu ki’ik sira iha dalan ninin.

“Maski inspira valór solidariedade nian, inisiativa bo’ot nu’udar organizasaun independente ida ne’ebé laiha ligasaun institusionál ho organizasaun mediadór, ida ne’e reflete partikularidade sira ne’ebé esperiénsia husi labarik sira, dala barak vítima sira husi violénsia no hetan abandona tantu liu husi sira nia família no iha sira nia komunidade”, hatete, Cipriano Oliveira.

Nia salienta, objetivu ida-ne’e entidade europeia konvoka dezenvolve programa hamutuk ho ninia organizasaun sira seluk ne’ebé serbisu ho forma artikulada iha área protesaun, prevensaun, doasaun no hakiak.

“Objetivu mak atu salva no restaura dignidade labarik sira ho defisiénsia, liu-liu sira ne’ebé aprende ka reintegra iha ami nia área serbisu nian, importánsia husi espasu kooperasaun ida-ne’e bainhira hetan partisipasaun husi organizasaun igreja nian, partisipasaun iha tempu ida-ne’e permite Maromak nian atu aprende kona-ba esperiénsia sira no hametin ninia asaun ba labarik sira-nia favor”, nia salienta

Nune’e, enkontru ne’e reafirma kompromisu Rede Sosiál do Tejo do Porto nian atu kontinua serví no hadia labarik no foin-sa’e sira ho apoiu husi governu, liu husi Ministériu Sosiál no Rede Sosiál do Tejo, ne’ebé sira oferese ho sira nia agradesimentu sinseru.

Jornalista: Jeni Fernandes/ Madalena de Lima

Editora: Sandi Belo

Exit mobile version