(Díli)Balide- Centro Nacional Chega (sigla portugés-CNC) hala’o enkontru hodi estabelese Grupu Traballu Prosesu Rekonsiliasaun Timoroan (sigla portugés-PRT) ho objetivu alkansa fraternidade umana no hari’i dame ne’ebé sustentavel.
Tuir direktur exekutivu (CNC) Hugo Fernandes hateten, Objetivu husi enkontru ne’e atu organiza husi ekipa servisu ba implementasaun Deklarasaun Dame Ambeno (DDA) nu’udar dalan atu alkansa fraternidade umana no harii dame ne’ebé sustentavel. Nune’e mos, atu responde ba planu estratéjiku no planu asaun annual Centro Nasional Chega (CNC) nian ho nia objetivu jeral mak, Memoria istóriku preservadu no promovidu, entidade públiku no sosiedade sensivel ba valores direitus umanus.
“Eziste ona mekanizmu prevensaun konflitu no rekonsilisaun neʼebé efikas” ho rezultadu espetativa mak “Komunidade Timoroan neʼebé hela iha Indonezia no Timor-Leste partispa ona iha prosesu rekonsiliasaun. Iha ona rekomendasaun ba estadu Timor-Leste no Indonézia”.Hateten Diretor executivu (CNC) Hugo Fernandes ba Jornalista sira iha Antigo Komarka Balide,Tersa feria 12/02/2025.
Nia salienta grupu traballu ne’ebe servisu neʼebé mak sei halo mak, atu fasilita diálogu ho vítima sira kona-ba asuntu rekonsilisaun liu husi eventu komemorativu sira. dezenvolve no promove mekanizmu sira hodi hatan ba fatór hirak ne’ebé sai obstákulu ba prosesu rekonsiliasaun no esforsu sira ba harii dame ida ne’ebé sustentável entre sosiedade nasaun Timor-Leste ho Indonézia, nomós entre Timoroan sira.
“Proativamente ko’alia ho Governu Timor-Leste hodi reativa Senior Official’s Meeting no Free Zone iha área fronteira hodi fasilita prosesu rekonsiliasaun no seremónia kultural sira ho Servisu seluk ne’ebé Grupu Traballu sei halo mak Koordena no konsulta ho parte relevante sira (autoridade local, lia nain, Veteranu, Igreja no juventude) iha munisipiu ne’ebe iha posibilidade bele sai fatin ba asaun rekonsiliasaun. Koordena no hasoru malu autoridade relavante Indonézia no Timor-Leste nian liga ho asuntu rekonsilisaun.”nia relata
Enkuantu nia relata,enkontru regulár hodi elabora planu servisu ba atividade tékniku sira liga ho asuntu rekonsiliasaun. no fo advokasia efetivamente ba Governu Timor-Leste no Indonézia hodi implementa rekomendasaun Komisaun Verdade no Amizade (CVA). Halo advokasia efetivamente atu orgaun soberanu sira adopta lalais politika no lei reparasaun nu’udar meius ida hodi garante justisa ba vítima violasaun direitus umanus durante período konflitu 1974-1999, inklui atribui rekoñesimentu ofisial ba vítima sira.
“ iha Festival Fronteira 2024 ne’ebé realiza iha Oecusse Ambeno, partisipante interkambiu sira ne’ebė kompostu husi representante Organizasaun Resisténsia, Organizasaun Juvenil, Jerasaun Patriota, ASSEPOL, Asosiasaun Vitima no representante husi Timoroan sira ne’ebé hela iha Timor Osidental mak hamahan-an iha Forum Komunikasi Pejuang Timor-Timur (FKPTT), ho fuan boot no nakonu ho esperitu fraternidade umana no rekonsilisaun, konsege tuur hamutuk deskute no prodúz Deklarasaun Ambeno nu’udár rezultadu ida husi interkambiu ne’e” nia salienta
Entretantu Deklarasaun Ambeno nu’udár hakat ida ba oin ne’ebé prova seriedade Timoroan sira nian atu kore-an husi korente vingansa polítika pasadu nian. deklarsaun ida ne’e kompostu husi komprimisiu no pontu asaun sira ne’ebé sei implementa ka ezekuta husi parte Timor-Leste no Indonézia, enkuantu enkontru ne’e hamutuk ho Organizasaun Rezisténsia, Sosiedade Sivil no Instituisaun Governu sira ne’ebé kompostu husi, Komite 12 Novembru, Dewan Solidaritas Mahasiswa Pemuda Pelajar Timor-Leste, ASSEPOL, Asosiasaun Vitima 1974-1999, Forum Komunikasi Pejuang Timor-Timur (FKPTT), FITUN, OPJELATIL, Sagrada Família, DPP IMPETU, Jerasaun Patriota, RENETIL, Acbit, AJAR, Asosiasaun HAK, CNJTL, PDHJ. Presidensia Repúblika, Ministériu Negosiu Estranjeiru no Koopersaun (MNEK) no g7+.
Jornalista :Ekipa Média Mudansa
Editór :Sandi Bello