(Dili) Mudansa – Organizasaun sosiedade sivíl La’o Hamutuk (LH) louva ho Estadu Timor-Leste ne’ebé firme tebes kondena ba asaun rejime militár Mianmar ne’ebé expulsa misaun diplomata Timor-Leste nian husi Mianmar tanba Estadu Timor-Leste defende justisa no demokrasia ba povu Mianmar.
LH hanesan organizasaun Sosiedade Sivíl ne’ebé defende demokrasia, direitu umanus, no solidariedade iha Timor-Leste no mundu tomak, tanba ne’e, LH sente orgullu tebes ho desizaun ne’ebé Governu RDTL foti liu husi afirmasaun husi Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão nian pedidu ba lider nasaun ASEAN sira atu diskute asuntu direitus umanus no demokrasia ne’ebé hetan atake husi junta militár iha Mianmar.
“Pozisaun ida ne’e hatudu nafatin ita nia konsisténsia ba mundu, oinsá ita tane aas prinsípiu no valór umanu ne’ebé seidauk resolve hodi husik hela sofrimentu naruk ba povu Mianmar,” Média Mudansa asesu karta aberta lamentasaun ba Polémika refere, iha Kinta 31/08/2023.
Hanesan ema hotu hatene, konflitu iha Mianmar ne’e kontra povu no sistema demokrátiku iha Mianmar, povu tomak inklui ativista, labarik, feto, grupu minoria no ema vulneravel sira terus ona iha tinan barak nia laran husi rejime ditadura militár.
Infelizmente, sidadaun sira iha Birmánia (Mianmar) sofre ona represaun dezde 1988. Iha 2005, LH organiza protesta kontra Shwe Gas Project ne’ebé viola komunidade nia direitu. Iha 2009, LH apoiu Embaixadór Timor-Leste nian ba ONU Nelson Santos bainhira nia vota atu apoiu direitu umanu iha Mianmar no infelizmente hetan demisaun husi Dili.
“Ami apresia RDTL nia pozisaun agora atu dudu membru ASEAN atu apoiu direitu umanus iha Sudeste Azia, maske iha pasadu ASEAN sira apoiu Indonézia nia okupasaun ilegál iha Timor-Leste,” LH afirma.
Alende, reprezentante ida husi La’o Hamutuk hasoru malu ho refujiadu sira husi Birmánia iha Tailándia iha tinan 2010 no iha 2012, bainhira espasu demokrátiku loke uitoan, La’o Hamutuk aprezenta iha workshop ida kona-ba transparénsia iha setór petrolíferu iha Yangon.
Infelizmente, dalan ba demokrasia iha Birmánia la kontinua no iha tinan 2017 LH tenke fó sai Deklarasaun Solidariedade husi Timor-Leste ba Komunidade Rohingya, hafoin golpe militár iha 2021, LH hamutuk ho OilWatch, ezije kompañia petrolíferu atu sai husi Mianmar.
Ho ida ne’e agora, La’o Hamutuk fó parabens ba Governu Timor-Leste ne’ebé tuir prinsipiu sira ne’ebé konsidera hanesan fundasaun ba nasaun Timor-Leste. LH rekoñese povu Mianmar terus demais ona ba rejime ditadura militár ne’ebé akontese dezde 2021, asaun militár sira rezulta povu barak mak hetan oho no barak mak obrigatóriamente halai ba nasaun seluk hodi sobrevive.
Rejime ditadura militár foti podér tomak, anula rezultadu eleisaun demokrátiku no hamosu krize umanitária oin-oin, ekonomia no polítiku, maske violasaun direitu umanu iha Mianmar sai ona preokupasaun mundiál, maibé to’o agora seidauk iha asaun internasionál konkretu ida hodi hapara forsa rejime ditadura militár ne’ebé kontinua buras.
“Ami lamenta tebes ho pratika rejime kudeta militár iha país ne’ebé besik atu kompleta sira nia demokrátiku, tuir loloos hanesan país demokrátiku ida tenke husik ema hotu livre atu goza nia vida, la ho hetan ameasa husi Governu ou órgaun estadu bainhira sira la kontra bandu ou kontra lei ne’ebé vigora, maibé situasaun ideal ne’e nunka akontese iha Mianmar, povu Mianmar ho nia istória sofrimentu ne’ebé naruk lori to’o ohin loron,” LH akresenta.
Husi ne’e maka, hanesan organizasaun sosiedade sivíl ne’ebé durante tau matan ba asuntu direitu umanu no demokrasia, La’o Hamutuk apresia tebes pedidu husi Governu Timor-Leste ba lider ASEAN hodi enfrenta problema violasaun direitus umanus iha Mianmar.
Komitmentu Governu nian hodi valoriza prinsipiu estadu de direitu demokrátiku, inklui hametin solidariedade internasionál ne’ebé klaru haktuir iha Artigu 10 konstituisaun RDTL hatete katak, Timor-Leste sei solidáriu ba Povu hotu ne’ebé luta ba libertasaun nasionál.
Repúblika Demokrátika Timór-Leste fó azilu polítiku, tuir lei haruka, ba ema rai seluk sira ne’ebé persigidu, tanba sira nia luta ba libertasaun nasionál no sosiál, defeza ba direitus umanus, demokrasia no dame.
Prinsípiu legal hirak ne’e adopta ona ho ninia baze vitória istóriku ida hasoru opresaun, ne’ebé povu Timor-Leste rasik liu ona.
Tanba ne’e, LH apoiu tebes ho pozisaun Governu TL lamenta ho pozisaun husi Governu rejime militár Mianmar nian ne’ebé espulsa misaun diplomata liu husi reprezenta enkarregadu negósiu Timor-Leste iha Mianmar.
“Ne’e hatudu momoos rejime ditadura militár sei maka’as tebes iha Mianmar no impunidade kontinua buras. Ami kontinua husu ba ditadura militár iha Mianmar atu hapara forsa ne’ebé haterus no tortura povu Mianmar durante ne’e. Sistema ditadura sempre uza podér no forsa no nunka hatudu vontade di’ak, nune’e atu halakon sofrimentu hirak ne’e, tenke brani troka ba dalan ida demokrátiku,”.
Iha karta ne’e mós LH husu ba lider nasaun ASEAN tomak atu labele taka matan no ignora sofrimentu barak ne’ebé Povu Mianmar hasoru, tanba de’it interese komérsiu no polítiku.
“Husu ba Komunidade ASEAN, Sekretáriu Jeral ONU no nasaun boot sira atu foti medida imediatu no prudente liu no urjente duni tenke aplika sansaun ekonómiku, diplomátiku no polítiku hodi ajuda harii hikas Governu Unidade Nasionál (NUG) atu restaura demokrasia iha Rai Mianmar tuir prinsípiu Deklarasaun Universal Direitus Umanus,” LH rekomenda.
Jornalista: Mariano Do Santos Abi
Editor : Felisberto F. Da Costa