(Dili) Mudansa – Mehi naruk iha toba kalan, loron hadeer esforsu an maka’as bainhira hakarak realiza mehi ne’ebé iha ona, maski la fasil atu realiza mehi ne’e maibé mós la difisil atu atinji mehi bainhira esforsu an beibeik.
Joven feto timoroan ida ho naran Claudia Ximenes ne’ebé durante ne’e hatudu ninia brani hodi esforsu an tanba hakarak atinji ninia mehi ne’ebé lakohi atu abandona produtu hirak ne’ebé prodús husi agrikultór/á sira liuliu ai-nanás.
Husi esforsu ne’ebé Claudia iha, konsege realiza nia mehi tanba bele harii rasik ninia kompañia ho naran Milrex Rego Unipessoal Lda. iha Timor-Leste hodi promove produtu lokál.
Feto foin sa’e ne’e, orijen husi Postu Administrativu Venilale, Munisípiu Baukau, maibé nia remata nia estudu iha Technology Transfer Center Assumption Universith Thailand, iha tinan 2020.
Iha momentu ne’ebá, nia sei iha Tailandia mós nia hanoin ona hakarak loke indústria ruma iha Timor-Leste, oinsá mak bele fó kondisaun merkadoria ba produtór sira atu hatama produtu liuliu husi agrikultór sira.
Ho planu ida-ne’e, iha tinan 2017, Claudia deside fila mai Timor no koko atu realiza planu ne’ebé nia iha, maibé la konsege tanba laiha finanseiru ruma ne’ebé atu suporta nia maibé grasa maromak nia, iha tinan hirak liubá nia deside tuir kompetisaun Inovativu ne’ebé organiza husi UNDP ho MTCI no ikus mai nia hetan oportunidade hodi simu apoiu finanseiru balun.
Haree husi rezultadu ne’e, Claudia hahú iha esperansa makas no mós fiar ne’ebé forte liután, atu bele sosa mákina hodi prodús Vera Juice.
“Ideia negósiu ida-ne’e mosu kedas kuandu ha’u sei iha Tailandia, Bainhira ha’u fila tiha mai, iha 2017, ha’u seidauk haree ema ida atu halo buat ne’e, ita-nia agrikultór sira nafatin halerik katak sira-nia produtu kuandu to’o ona tempu estraga hela de’it,”afirma nia ba média mudansa iha nia edifísiu Vera Juice iha Aldeia Klak-Fuik, Suku Bekora, Sábadu 28/1/2023.
Nia Afirma, Durante ne’e, Claudia rasik sempre haka’as an atu kria duni vera Juice iha Timor Leste, tanba ho misaun ida atu kria oportunidade dignu ba agrikultór sira, no kria espasu merkadoria hodi transforma produtu, no mos bele dezenvolve ekonomia iha baze.
Claudia konta, Bainhira nia sei iha Tailandia la’os de’it hala’o estudu, maibé nia mós hala’o serbisu iha kompañia balun, iha area R&D food technology, nian, hahú husi ne’ebá nia hetan osan sempre rai oituan oituan, inklui mai fali iha Timor mós nia halo servisu rai osan.
Maibé buat ne’ebé halo feto bonita ne’e sente kontente no agradese maka ninia kolega feto ida no mane ida ne’ebé sempre fó konfiansa tomak ba ninia ideia sira.
Claudia sempre fó korajen ba ninia kolega sira, osan mak seidauk iha, maibé tenke hanoin katak ohin loron ema sosa vera jus ákua ida de’it mós hatudu ona valór ida-idak tanba bele evita ona osan $0.50 atu sai ba li’ur.
“Kuandu ami serbisu hamutuk, ha’u seidauk bele selu sira ka lae, maibé ha’u dehan hanesan ne’e, ohin loron, ó konsege fa’an jus botol ida, signifika imi ida-idak evita ona, osan $0.50 ba rai li’ur, ne’ebé ita-nia servisu iha ne’e mós, la’os fokus ba osan de’it, ita-nia objetivu ne’e as liu osan,”Klaudia Hakotu.
Jornalista : Ekipa Media Mudansa
Editór : Orlando Magno