(Dili) Mudansa– Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál (PN), maioria haku’ak no kesi metin lei pensaun vitalísia iha fuan maski durante ne’e hetan krítika makas husi sosiedade sivíl no mós estudante universitáriu sira iha Timor-Leste.
Prezidente PN Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hatete, maski proposta lei númeru 14/V(2a)-Rejime Juridiku Seguransa Sosiál Titulár Órgaun Soberania ne’ebé atu substitui Lei Pensaun Vitalisia ne’e, meza sei entrega hikas ba governu bazeia ba deputadu maioria nia hakarak.
“Plenária hotu tiha ita vota. Maibé agora inisiativa ne’e ita hotu-hotu rasik iha ne’e hosi deklarasaun sira balun espresa iha vontade atu vota kontra, maibé maioria hakarak fó hikas lai ba Governu atu hadi’a bazeia ba deputadu sira nia hakarak. Nune’e ita fó hikas sertu períodu sira bele hadi’a,”dehan Prezidente PN Aniceto liuhosi reuniaun plenária ba diskusaun Rejime Jurídiku Seguransa Sosiál Titulár Orgaun Soberania iha faze jeneralidade iha PN, segunda 30/1/2023.
Nia hatete inisiativa governu nian di’ak, maibé presiza konsensu Governu ho PN tanba ne’e meza PN hanoin sujestaun ka proposta atu fó lai ba Governu nune’e iha komprimisiu ida tenke trata antes lejislatura ne’e termina mós.
“La’ós fó fila ba depois laiha ona, ne’ebé husu Governu bele hadi’a iha tempu badak depois envia filafali mai iha Parlamentu atu kontinua vota iha jeneralidade, ba kedas espesialidade,”afirma nia.
Nune’e mós Xefe Bankada KHUNTO, Olinda Guterres hateten, Governu iha direitu halo duni lei ne’e mai iha PN, maibé molok atu aprova, tenke haree lai tratamentu ba órgaun soberania nian labele hanesan ho funsionáriu públiku, Lei pensaun vitalísia ne’e mos matenek barak iha ne’e presiza halo separasaun, tanba sá lei ida-ne’e prodús ho lalais.
“Atu tama ona tinan polítika ida-ne’e, ita hotu dada ita-nia maluk sira iha okos ne’ebá. Ita hotu-hotu iha ne’e, iha intensaun di’ak hasai pensaun vitalísia ne’e maibé tanba sá pensaun vitalísia uluk iha,”afirma nia.
Deputada PLP Maria Angelina Sarmento, konsidera proposta -lei ne’e aprova sei tranzita ka transforma pensaun vitalisia ba filafali rejime jurídiku seguransa sosiál titulár órgaun soberania, ne’ebé sei hamate lei ida (pensaun vitalísia), nune’e iha tratamentu hanesan entre órgaun soberania sira to’o povu baibain ne’ebé tama enkuadra iha seguransa sosiál.
Tuir nia, intensaun Ida-ne’e buat di’ak ida, tanba hahú halo tratamentu hanesan ba sidadaun hotu no eis titulár sira maibé ninia prosesu ne’e mak tranzita ou transforma de’it katak deputadu sira atu tama idade reforma atu hetan direitu ba pensaun ne’e, agora hahú hosi ne’e nia koa ona nia saláriu to’o idade 60 mak foin reklama direitu ida-ne’e.
Maibé nia hanoin dala ruma iha prosedimentu tékniku atu implementa lei ne’e mak Governu presiza kuidadu oituan tanba haree filafali ba funsaun hosi knaar órgaun soberania ho sidadaun baibain nia kontribuisaun iha seguransa sosiál.
Deputadu Bankada UDT, Francisco David sente dúvida tanba haree proposta lei ne’e hanesan kampaña antisipa ba eleisaun parlamentár ne’ebé besik ona, loloos mosu antes tiha ona, tanba sa foin diskute.
“Ha’u dala barak ko’alia ona, pensaun vitalisia bele iha maibé ita haree mós ema ne’e idade sei produtivu hela, labele fó pensaun vitalísia ba nia, até nia to’o idade 65 mak nia bele reklama pensaun vitalísia hodi sustenta nia moris, tanba idade Timor ne’e médiu idade 65, 85, tanba valorizasaun ba órgaun soberanu ida-ne’e,” katak nia.
Prezidente Komisaun A, Deputadu Joaquim dos Santos, hateten proposta lei ne’e kuandu aprova, sei revoga lei pensaun Deputadu no titulár órgaun soberania muda ba fali rejime seguransa sosiál.
Maibé nia hatete, objetivu prinsipál husi proposta ne’e mak oinsá atu halakon tiha substánsia vitalísia. Tanba ne’e, presiza diskute kle’an iha espesialidade tuir mai hodi konsidera buat balun tanba liga ba direitu eis titulár, eis membru Governu, eis Deputadu, nune’e labele prejudika ema nia direitu.
Nia dehan, proposta ne’e loloos diskute kleur ona tanba regra ne’e aprezenta kedas iha 2020 maibé durante ne’e komisaun A simu lei importante lubuk ida husi Governu no Deputadu sira barak lejizlativa hato’o ho karakter urjénsia entaun prosesu sira tama tuir normál tenke suspende diskusaun.
“Proposta ida-ne’e tama iha prosesu normál hodi suspende hela de’it to’o agora, foin konsege aprezenta ba plenária Parlamentu Nasionál, ne’ebé la’os kulpa komisaun no Governu nian, nia dehan.
Deputadu PD, António da Conceição, komenta, razaun no termu ne’ebé fó husi proposta lei katak atu ho tratamentu hanesan ho sidadaun ida-ne’e subar ona, hanoin inan no aman sira iha área rurál tratamentu ba programa sira ne’ebé estadu halo ne’e, maibé seguransa sosiál ne’e ba funsionáriu agora daudaun koá sira-nia osan kada fulan.
“Hau sente dúvida, tanba ema balu hakarak lori povu nia naran taka buat hotu-hotu fali, besik ona eleisaun mak deputadu sira foin halo diskusaun konaba lei ida nee,” Antonio haktuir.
Deputadu FRETILIN, David Dias Ximenes Mandati mós afirma, kualkér lei tenke atende adekuadu ho evolusaun, nune’e alterasaun saida de’it ne’e estuda ho situasaun adekuadu ka lae?
“Ha’u-nia hanoin, lei ne’e presiza diskute ho profunda liu tan ho alma labele ho polítika ba polítika, ne’ebé presiza ho moralidade no onestidade,”katak nia.
Tanba ko’alia kona-ba dezigualdade diskriminasaun, kuandu haree fali ba doutrina ne’ebé mak ko’alia koletividade hanesan kombate sosiál, dezigualdade tratamentu no dezekilibriu sosiál, so ké iha konstituisaun dignidade pesoa umanu ne’e define hela.
Deputadu CNRT, Adérito Hugo dehan, haree ba giaun hosi Prezidente PN ikus hato’o no aspirasaun foti atu devolve no maibe plenária mak soberanu atu bele deside.
Portantu, Vise Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Signi Verdiál, durante iha ninia intervensaun hatete, proposta lei ne’e importante tebes ho hanoin boot bele termina ka halakon pensaun vitalisia atuál.
Tanba, iha futuru se integra ona pensaun vitalisia iha sistema seguransa sosiál maka sidadaun hotu halo kontribuisaun no obrigatóriu tuir lei númeru 12/2016, 14 novembru.
“Se proposta lei ida-ne’e aprova mak implementasaun ba oin ema hotu-hotu kontribui liuhosi sistema seguransa sosiál, laiha ema ida tinan lima simu de’it osan maibé nia kontribui liuhosi sistema ida,” Signi esplika
Nune’e, ba oin sei halakon pensaun vitalísia ho meiu ema hotu kontribui, agora Deputadu ne’ebé nia mandatu menus hosi tinan lima, iha proposta ida-ne’e fó espasu sira atu integra iha sistema seguransa sosiál, tanba sira-nia mandatu la to’o tinan lima sira la hetan pensaun vitalisia entaun oinsá atu sustenta ba futuru depois mandatu tinan lima la to’o sira bele rejista fali iha seguransa sosiál.
“Agora Deputadu no membru Governu, eis titulár sira ne’ebé kumpre tinan lima ona ne’e opsaun ba sira bele mantein atu la kontribui ou kontribui nafatin bele benefísiu direitu sira seluk por ezemplu pensaun vitalisia, inkapasidade, sobrevivénsia,” Vise MSSI akresenta.
Tuir nia, iha ne’e deputadu sira ne’ebé kumpre ona mandatu tinan lima, hakarak rejista iha seguransa sosiál hodi benefísiu prestasaun sira ne’ebé seguransa sosiál fó, se lakohi mós laiha buat ida.
“Ita-nia kontribuisaun seguransa sosiál rejistu kada fulan, to’o tinan hira bainhira ita idade 60 ka 65 reforma ona, ita ba iha seguransa sosiál husu sira halo kalkulasaun ida, katak ita merese atu hetan osan hira kada fulan. Entaun kalkulasaun ne’e seguransa sosiál mak sei halo bazeia ba tinan ita kontribui” nia esplika.
Iha parte seluk, Governante ne’e, hateten bainhira proposta lei ne’e aprova sei implementa ba oin de’it, maibé sei la book direitu eis deputadu, eis membru Governu no eis titulár órgaun soberania sira ne’ebé antes ne’e hetan ona pensaun vitalisia nafatin bale ba sira.
“Ida-ne’e importante tebes, distintu deputadu sira, kada tinan ita gasta osan besik millaun $2 ba $3 ba ita-nia eis titulár sira, serake ida ne’e di’ak ba ita-nia nasaun. Ha’u hanoin filafali ba deputadu sira hodi tetu no hanoin to’ok se la di’ak, mai ita hahú halo buat ne’ebé di’ak ba ita-nia jerasaun foun sira,” nia hateten.
Tuir relatóriu pareser komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisional, katak introdusaun proposta lei ne’e tama iha meza PN iha loron 20 fulan marsu 2020 ne’ebé admitidu no baixa ba komisaun hodi elabora relatóriu pareser, prazu loron 60, nune’e komisaun realiza audiénsia públika ho parte MSSI no akompaña hosi Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS).
Iha ne’e, hato’o esklaresimentu kona-ba inisiativa lejizlativa refere ne’ebé solisita aprezentasaun no justifikasaun ho esensiál defende proposta lei ne’e iha nia espozisaun motivu, esplika trata altera lejizlasaun vijente ho forma adequar lejizlasaun nasionál ba iha seguransa sosiál unika ho igualidade liu tan entre sidadaun no subordinada ba iha prinsípiu justabrepartisaun kargu no benefísiu públiku.
Enkuantu, iha 2017 ho mudansa introdús iha estatutu titulár órgaun soberania, mak rejime ne’e aplika ho pensaun 60% ne’ebé ezerse hala’o funsaun durante fulan 42, hafoin sanulu 75% no 90% depois tinan 15.
Jornalista : Ekipa Media Mudansa
Editór : Orlando Magno