Akademista Enkoraza Emprezariu Ki’ik Sira Labele Ta’uk Failla, Hamrik La’o Nafatin

banner 120x600

(Dili), Mudansa—Dosente Fakuldade Ekonomia husi Institute Of Business (IOB), Antonio Jose Castro Cunha, enkoraja Maneira ne’ebé efetivu ba negósiu labele ta’uk failla, bainhira failla, hamrik kontinua fali ho hanoin fóun, emprezariu susesu hatudu ona sira nia vontade nunka ta’uk nunka deziste, sempre hamrik fali bainhira monu.

Antonio hatutan, iha mundu ida agora nakonu ho kompetisaun tanba ne’e, buat ne’ebé mak esensial  liu mak presija preparadu atu ba kompete.

“kompete iha aspetu hotu-hotu, inklui negósiu, portantu bainhira ita atu halo negósiu ita lebele hanoin katak buat hotu-hotu sei sai hanesan siada  mak ita hanoin maibé konserteza nakonu ho dezafiu oi-oin,” hateten ba jornalista mudansa.infó iha kna’ar fatin universidade IOB, Pantai Kelapa, Segunda(20/06/2022/)

Nia akresenta, iha negosiu faze dahuluk negosiante labele hanoin buat hotu tenke susesu kedas, talves  sei monu, maibé buat ne’ebé mak importante liu mak ne’e, wainhira monu, labele ta’uk hamrik hodi kontinua la’o.

“Maluk joventude sira ne’ebé, iha talentu hakarak dezenvolve negósiu di’ak,  imi hili ona iha dalan ne’ebé di’ak no dalan los, maibe presija atu fókus liu tan, hodi aprende no motiva imi nia aan husi kazu insusesu barak ne’ebé mosu iha anterior no hosi  emprezariu  sira ne’ebé susesu ona” dehan nia

Nia fórtifika, Presiza tau iha hanoin katak, emprezariu hotu-hotu ne’ebé agora susesu la’os husi primeiru kedas. Se  le’e sira nia histroria, sira failla dala barak, failla to’o atus ka rihun, maibé sira nunka lakon sira nia vontade  atu kontinua sira nia mehi nu’udar ema emprezariu ida.

“Iha Timor, Industria manufaktura araska uituan, maibé ita bele tama iha industria servisu ijasa, bele ba iha kulinaria, rental, no bele ba iha komunikasaun hau hanoin posivél liu, depende ba ita ida-idak nia bada’en, maibe ita tenke fókus iha area ida, tanba ha’u haree iha Timor serve liu iha industria kulinaria, restorate no kafetaria sira” katak nia

Nia salienta, Timor seidauk bele iha industria bo’ot tanba materia prima hotu-hotu importa husi liur, tanba dadaun ne’e industria ijasa mak serveliu ba Timoroan  bele iha kreatividade hodi dezenvolve di’ak liu iha kulinaria, iha telekomunikasaun ka iha infórmatika.

Antonio konsiente, iha momentu covid-19 Timor hasoru situasaun ekonomia difisíl, maibé Covid-19 ninia faze ida kritiku liu ona, mesmu agora sei iha kazu pozitivu maibé ninia impaktu ne’e la boot ona, tempu ida agora iha posibilidade atu rekopera  fali ekonomia.

“Planu guvernu nian ne’ebé hanesan, sesta bazika no subsidiu ne’e iha aspetu barak, maske la’os solusaun atu ajuda iha tempu badak. maibé ba tempu naruk governu presiza halo programa ne’ebé produtivu liu tan, atu labele afeta povu ki’ik nia nesesidade” hateten Antonio

Antonio subliña, La’os  dehan labele fó subsidiu, maibe se bele hamenus subsidiu no motiva populasaun atu servisu maka’as iha area produtivu ninian, subsidiu barak demais, povu ladun iha vontade atu halo servisu.

Jornalista : Azelio da Cruz

Editor         : Felisberto F. da Costa

banner 325x300