(Díli, 20/02/2026) Bebora- Grupu eskultór ho naran Haburas Kultura Ilha Atauru kontinua hamoris no dezenvolve arte tradisionál Timor nian husi tinan 2000 to’o agora. Obra ne’ebe grupu ne’e halo la’ós de’it atu hetan rendimentu, maibé atu preserva heransa kultura ne’ebé mai husi bei-ala sira.
Tuir koordenador, Grupu Haburas Kultura Ilha Atauru Eliseu da Costa Pereira hatete artezenatu ne’ebe sira fa’an Original husi posto administrativu Ataúro Munisipiu Dilí objetivu husi obra eskultura ne’e mai husi tradisaun família.
“Uluk, avó sira halo obra atu tau iha uma-lisan. Agora, jerasaun foun kontinua liman-fatin ne’e ho kreatividade no imaginasaun rasik. ami la tuir eskola espesiál ka treinamentu formál, maibé aprende husi haree no pratika bei-beik. Hosi pratika ne’e mak bele kria estatua no figura sira ho forma no estrutura oin-oin, tuir inspirasaun” hatete Koordenador Grupu Haburas Eliseu da Costa Pereira iha Bebora foin lalais ne’eObra Husi Grupu HKIA
Koordenador ne’e argumenta komitmentu husi grupu ne’e la’os deit atu fa’an no hasae ekonomia familia maibe atu preserva no haburas identidade kultura Timor nian, artezenatu ne’ebe sira halo ho modelu ne’ebe mak diferente maibe nafatin tuir inspirasaun beiala sira nian
“Haburas kultura sai ezemplu diak kona-ba oinsá arte bele sai dalan ba moris no fó valorizasaun kultura nasionál”. Nia salienta
Nia expresa iha parte merkadu, kliente barak maka sosa sira nia produtu hanesan estranjeru sira ne’ebe mak vizita Timor-Leste inklui mos ho Timoroan sira, arte nebe’e sira halo mai ho material hanesan ai-lalar, ai-teka no ai-sania ne’e sira rasik sosa husi karpintaria sira liu mak estranjeiru sira, bainhira turista mai vizita Timor-Leste, obra sira ne’e hanesan lembransa hodi lori fila ba sira nia rai. Nune’e mós iha Timor-oan balun mós sosa, maski seidauk barak.
“Maski uza ona máquina hamoos, maioria servisu sei hala’o ho métodu manual.” Nia deklara
Nia informa tan katak, atu promove produtu hirak ne’e maka grupu ne’e uza utiliza mídia sosial hanesan Facebook ofisial no partisipa iha feira no eventu nasional no internasional sira ne’ebé organiza husi governu.
“Liu husi apoiu governu, ami partisipa ona iha eventu internasional sira iha China (2008), Macau (2015 no 2024) no India (2023). Partisipasaun sira ne’e loke dalan ba promosaun produtu Timor nian iha rai liur”. Nia konta
Nia hatutan, maski hasoru dezafiu no problema iha negosiu ne’ebe Grupu ne’e halo maibe hanesan grupu ne’ebe iha misaun no visaun rasik nafatin halo atendimentu ho di’ak no respeitu ba ema hotu. importante liu mak hatudu imajen di’ak, tanba konsumidor sira bele fila fali iha tempu oin.
“Dezafiu boot ida mak falta material sira, inklui material kimika, no mos falta fatin permanente atu halo produsaun. To’o agora, sira sei uza fatin provizóriu, maski sira hato’o ona pedidu ba autoridade atu hetan fatin apropriadu,” nia hakotuk
Entretantu grupu ne’e kompostu husi ema nain 6, prosesu produsaun komesa husi kuantidade 5 to’o 300, tuir pedidu kliente, presu produtu depende ba tamañu no kompleksidade, maibé presu hahú husi dolares amerikanu lima $ 5 dolares amerikanu atus ida $ 100 maibe depende ba objetu enkuantu kliente ne’ebe sosa barak husi visitante turista sira inklui mós Timoroan.