PM Kayrala Xanana Gusmão Lansa ” Livru sasulu Hodi Sai Historia Ba Mundo “

banner 120x600

 

(Díli) Salaun Multiusos GMN– Primeiru Ministru, Kayrala Xanana Gusmão Lansamenu Livru sasulu hodi sai historia dame nian ne’ebé husi Eskritór Cancio (Cassimata) Ximenes ne’ebé iha tinan 1999 to’o tinan 2014.

“Livru sasulu dame nian, hanesan kolesaun ida husi artigu simples ida nia hakerek iha períodu tinan 1999 to’o tinan 2014 iha livru ida ne’e ninia pájina hamutuk 423 emprime iha Indonésia, Livru mahar ida ne’e fahe ba luhu tolu (3),luhu bainbain kulturalmente lia na’in sira atu Ko’alia buat ruma tenki tau bua,malus no áhu iha luhu laran”, dehan Cancio (Cassimata) Ximenes, ba Jornalista Sira iha Salaun Multiusos GMN, foin lalais, 25/03/2025

 

Cancio (Cassimata) hatete, Iha Luhu ida nia fó títulu mak “Ha’u hakerek” signifika katak artigu hamutuk sanulu resin Ualu (18) ne’ebé nia hakerek, espesial ba (PM) Kay Rala Xanana Gusmão,hahú husi nia poezia ne’ebé hakerek iha salenda iha loron 7, fulan Abril,tinan 1999 no Públika iha Timor-Timur iha loron 8,fulan Abril ,tinan 1999 hakerek ba masakre bo’ot ne’ebé akontese iha liquiça.

“Artigu seluk mak “Xanana nia matan ben” Karta domin ba Prezdente Xanana Gusmão, artigu hamutuk sanulu resin Ualu (18), maibé durante ha’u servisu iha (CAV) ha’u hanesan jornalista ida iha ne’eba ha’u akompana hela polítika rekonsiliasaun nian, (CAV) fasilita prosesu rekonsiliasaun komunitaria so Ita integra fali Timor oan sira ne’ebé iha tinan 1999 evakua ba Timor Osidental mai fali iha ne’e, tanba (CAV) fasilita prosesu rekonsiliasaun komunitaria liu-liu ba krime ba maluk sira hanesan baku,sunu uma no seluk Tan”, Nia afirma 

Nia hatete, Iha Tempu ne’eba hare (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, Presidente da República iha ilha Villa ne’eba no lao lemo-lemo iha América haklaken Kona ba rekonsiliasaun no haklaken Kona ba dame.

“Ha’u bele dehan Xanana hanesan modelu dame ba mundu ho nune’e mak ha’u hakerek artigu simples ida iha edifisiu CAV balide ne’eba, ha’u konsege hakerek ho dalen Indonesia (Xanana Sadodo berdamai), nune’e ha’u tradus ba tetun sai (Xanana sasulu dame nian) ne’ebé ha’u foti ba título livru moris nian”, dehan Cancio (Cassimata)

Luhu rua nian Cancio (Cassimata) fo títulu “Xanana Ko’alia” iha laran nia konsege halibur Xanana nia diskursu no mensajen balun liuliu Ko’alia kona ba rekonsiliasaun,ko’alia kona ba dame no justiça, diskursu hamutuk hitu (7) ida ne’ebé bo’ot liu nia sita iha livru ne’e nia laran Intervista inklusiva kona ba relatoriu CAV chega iha momentu ne’eba, Xanana Gusmão entrega ba Parlamentu nasional iha loron 28 fulan novembru tinan 2005 iha mosu pro no kontra estilu Ida mosu iha graviosu idelismu.

“Buat ne’ebé ha’u na’ok oituan husi Intervista inklusiva ida ne’e momentu ne’e jornalista senhor Paulino Quintas ho Paul Rodrigues mak Intervista ba Presidente Xanana Gusmão, no liafuan ne’ebé ha’u hetan banhira jornalista husu perguntas,sé los mak vítima no sá mak justiça, Xanana hatan ho simples Timor ne’e ema hotu-hotu sai vítima no justiça lolos mak Timor-Leste manan ukun rasik an,” hatete nia

Iha Luhu tolu nia foti títulu “Xanana Hakerek” iha ne’eba foti Xanana ninia artigu ne’ebé bo’ot demais iha momentu ne’eba, hakerek ba krize ne’ebé akontese iha 2006, Xanana hakerek ho título téoria konspirasaun ne’ebé fahe ba parte haat (4) no le artigu ne’e Xanana le hela ninia poezia no mós mensajen diskursu ne’ebé nia sita iha livru primeiru ne’e.

 “Livru mahar ida ne’e ha’u halo rezumu badak ida husi luhu primeiru to’o luhu terseiru katak, Xanana sasulu dame nian, Xanana mak poema moris, Xanana mak poezia moris, Xanana mak pintura moris,Xanana mak imajen moris no Xanana mak sasulu dame nian, ne’ebé mak laka-lakan nafatin no ba nafatin,” dehan Cancio (Cassimata)

Nia informa, Xanana nia mensajen dehan rekonsiliasaun no dame ne’e tenki halo lakan banhira hú bebeik hú,hú nafatin atu nune’e lakan, lakan nafatin ba nafatin ne’ebé nia sita husi Xanana nia liafuan ne’ebé sei lembra hela.

 “Livru doben ne’e ema dehan ha’u hakerek ne’e fasil lae,ha’u hakerek ne’e hakarak preserva memória,Avó Xanana dehan hanesan ne’e País ida la iha memória ne’e volve destinu, Xanana nia artigu simples ne’ebé ha’u hakerek jerasaun foun tuir mai bele hare’e no le’e hatene katak Xanana iha períodu 2002 to’o 2014 pelu menus Xanana nia mensajen lubuk ida iha laran”, Nia hatete

Entertantu husi livru ida ne’e apoiu husu ema laran luak sira iha lahehan bele fó espiritu matenek nia hodi hakerek livru ida ne’e, segundu apoiu nia espoza Norberta Gomes no nia liurai feto Auxiliadora Cassimata Ximenes,i hetan apoiu mós husi nia familia Baucau husu Austrália no mós agradese ba belun eskritor joven padre Heliberto Soares.

 

Jornalista:  Ekipa Média Mudansa

Editora:        Gaudencia Belo

banner 325x300