Rekonsiliasaun Nu’udar Prosesu Ida Atu Rekoñese Sala No Arependimentu

banner 120x600

(Bobonaru) Mudansa – Governu Liu husi Sekretario Arte Kultura (SEAK ) servisu hamutuk ho Centro Nasional Chega (CNC) ofisialmente Ensera Eventu Festival Fronteira 2023 Interkambiu Kultura Ba Hametin Rekonsiliasaun Entre Timor Leste Ho Indonésia.

Tanba ne’e Diretor Ezekutivu CNC Hugo Maria Fernandes informa, rekonsiliasaun nu’udar parte ida atu rekoñese sala ne’ebé sidadaun tImor no mós Indonesia halo liu ona iha pasadu maibé agora mak foin arrepende ba hahalok hirak ne’ebé halo liu ona iha paradu.

“Signifikansia husi rekonsiliasaun ita-nia lideransa istóriku sira hakerek iha ne’ebá hatete nune’e, rekonsiliasaun nu’udar prosesu ida hodi rekoñese sala sira iha pasadu inklui arrependimentu no mosu perdaun nu’udar pasu ida importante hodi hetan justisa,” dehan Diretor Hugo iha nia diskursu bainhira ensera eventu Festival Fronteira iha Maliana Bobonaru, Sabadu 17/11/2023.

Hugo haktuir, rekonsiliasaun nu’udar mós prosesu ne’ebé tenke envolve ema Timor oan sira atu bele hamutuk iha siklu akuzasaun bosok no mós du’un malu, prosesu ne’e nu’udar mekanizmu ida la’ós rezolusaun konflitu iha instrumentu polítika hodi pasifika no rekoñese sala.

“Rekonsiliasaun tenke haree prosesu lia loos ne’ebé sai duni nia rezultadu tan ne’e ha’u hanoin ita-nia identidade ne’ebé ita uluk luta ba tempu naruk atu hatudu ba mundu katak ida ne’e mak Timor oan,” nia relata.

Diretór Ezekutivu CNC relata, Bainhira nia rona kolokiu sira kona ba respeitu kultura memória koletiva no mós oinsá uza arte no literária hodi hametin dame entre nasaun Timor-Leste ho Indonesia.

“Hanoin hikas ita-nia lider sira ho vizaun boot ne’ebé iha tinan 24 liu ba, konsellu nasionál ka Rezistensia Timorense atu disolve entaun lider sira hatuur kedas konseitu ba sira nia prinsípiu rekonsiliasaun,” nia afirma.

Iha fatin hanesan Sekretariu Estadu Arte kultura Jorge Soares Cristovão, Ema hotu hatene festivál fronteira 2023 ho nia objetivu atu enkoraja jerasaun foun iha Timor no Timor oan ne’ebé iha indonézia hodi hanoin krítiku ba tópiku ne’ebé relasiona ho memória konflitu koletiva pasadu ba fraternidade umanu rekonsiliasaun iha área fronteira Timor Leste ho Indonesia.

“Atu promove ita-nia kultura diálogu entre jerasaun foun sira entre Timor Leste ho indonézia hodi kontinua ba joven sira atu fó liman ba malu hodi hametin liu tan ita-nia unidade entre timor oan ho timor osidentál liu husi kultura,” Nia deklara.

Iha biban ne’e, Sekretariu Estadu Arte kultura Jorge Soares Cristovão reprezenta governu sentrál nia naran hato’o apresiasaun boot ba sidadaun sira hotu ne’ebé mak partisipa iha eventu Festival Fronteira 2023 tanba eventu refere husi inísiu to’o remata la’o di’ak no susesu.

Jornalista : Esperança Monteiro Soares

Editór        : Orlando Magno

banner 325x300
Editor: Orlando Magno