Díli, 28 Abril 2026 — Timor-Leste ohin loron lori novidades tristeza boot kona-ba Antigu Jornalista Otélio Ote, Termina Ona Nia Jornada Moris Iha Mundu, ne’ebé hakotu is iha Ospitál Rejionál Oekusi Ambenu iha madrugada tuku 03:35 otl Tersa Feira ne’e. Maktoba partida konsidera hanesan lakon boot ida, la’ós de’it ba nia família no kolega sira, maibé mós ba setor jornalizmu nasional tomak.
Fundadór Jornál diáriu Timor Post ne’e hahu baisa iha hospital referidu iha loron 11 de Marsu 2026, tanba enfrenta moras konplikadu
Otelio Ote durante tinan barak kontribui ho forte ba dezenvolvimentu mídia iha rai-laran, ho reputasaun nu’udar jornalista ne’ebé dedika ba lia loos no transparénsia. Maktoba nia hakerek sira la’ós de’it relata faktu, maibé mós lori lian ba komunidade sira ne’ebé dala barak la hetan atensaun.
Iha tempu sira ne’ebé liberdade imprensa enfrenta dezafiu, Otelio Ote nafatin hamrik ho korajen, kontinua halo servisu jornalizmu ho prinsipiu onestidade no responsabilidade. Nia hanoin no kontribuisaun sira ajuda forma konsénsia públika no inspira jerasaun foun jornalista sira iha Timor-Leste.
Maktoba partida husik hela vazu boot ida ne’ebé difísil atu prenxe. Maske nune’e, legadu ne’ebé nia husik sei kontinua moris liu husi obra no valor sira ne’ebé nia fó ba profisaun jornalizmu.
Otelio Ote sei lembra hanesan lian ida ba verdade no simbolu ba dedikasaun iha jornalizmu Timor-Leste.
Biografia Maktoba
Otélio Ote moris iha Nonikan, iha Rejiaun Espesiál Oé-Cusse nian, iha loron 31 fulan-Dezembru tinan 1969. Nia remata eskola primária iha SDN Oe-Silo, iha Oé-Cusse, iha tinan 1981, no eskola pré-sekundária iha SMPN Pante-Makasar, mós iha Oé-Cusse iha tinan 1988 iha eskola sekundária iha Hela. Eskola Sekundária Públika Dili (SMAN 1 Dili) iha tinan 1987.
Nia graduadu iha tinan 1992 husi Universidade Timor-Leste (UNTIM), Fakuldade Polítika Sosiál, Departamentu Siénsia Governasaun.
Hahú nia kareira jornalizmu iha tinan 1988 wainhira sei eskola iha universidade, servisu ba jornál semanal Suara Timor-Timur (STT). Husi tinan 1989 to’o 1992, nia halo kolaborasaun ho revista Caritas husi Universidade Timor-Leste. Entre tinan 1992 no 1999, nia nu’udar jornalista iha Suara Timor-Timur (STT) no jornál Indonézia Media Indonézia. Durante ne’e, nia mós servisu ba kanál Indonézia RCTI no SCTV.
Hafoin Timor-Leste nia independénsia, nia harii Timor Post iha tinan 2000, Lifau Post iha tinan 2002, jornál Labarik iha tinan 2004, no Dili Semanál iha tinan 2008. Entre tinan 2013 no 2017, nia hanesan asesór iha SECOMS molok fila ba Timor Post, iha ne’ebé nia envolve iha dezenvolvimentu plataforma streaming TV ida. Iha 2021, nia eleitu nu’udar membru ida hosi Konsellu Imprensa nian ne’ebé reprezenta mídia, hodi asume prezidénsia iha 2022.
Editor : Francisco Pereira
















