Díli – Advertorial SEKOMS – Iha sosiedade ohin loron, protesaun sosiál sai hanesan elementu importante atu asegura dignidade no bem-estar ba sidadaun hotu-hotu, liu-liu ba grupu vulnerável sira. Grupu ida-ne’e inklui ema ki’ik, idozu, ema ho defisiénsia, inan faluk, no família sira ne’ebé hela iha kondisaun kiak. Sira barak enfrenta dezafiu hanesan falta asesu ba edukasaun, saúde, no oportunidade ekonomia, ne’ebé bele impede sira atu moris ho dignu.
Tanba ne’e, presiza iha polítika no programa protesaun sosiál ne’ebé efetivu husi governu no parseiru sira atu fó apoiu direta hanesan asisténsia finanseira, servisu sosiál, no oportunidade dezenvolvimentu. Protesaun sosiál la’ós de’it ajuda temporáriu, maibé sai hanesan investimentu ba futuru atu kria sosiedade ida ne’ebé justu, inkluzivu no sustentavel.
Aleinde ne’e mós iha lei Konstituisaun Repúblika Demokrátika de Timor-Leste iha artigu 20, hatete, direitu ba Katuas no Ferik sira, iha aliña dahuluk hatete, Sidadaun sira-ne’ebé ferik no katuas (terseira idade), iha direitu ba protesaun espesiál hosi Estadu, no polítika ba ema ferik no katuas sira-ne’ebé terseira idade, sei loke leet ba sira-nia partisipasaun iha moris sosiál, ekonómiku, kulturál, atu nune’e bele moris ho dignu iha komunidade nia laran.
Tuir abitante benefísiara programa idozu, Laurentina Amaral, nia hetan apoiu husi programa subsídiu osan (pensaun sosiál) husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) inklui mós apoiu ajuda úmanitariu ba dezastre naturais ne’ebé nia hasoru hanesan anin sobu uma no apoiu sira ne’e importante tebes ba nia-moris loro-loron.
“Benefísiu hirak ne’e ajuda tebes ami atu sustenta nesesidade uma laran,” hatete Benefísiara Laurentina.
Nia hatutan, osan ne’ebé simu nia uza hodi suporta nesesidade báziku hanesan ai-han, bee, no presiza seluk iha uma laran, ho nune’e, programa ne’e konsege hamenus problema ekonomia ne’ebé durante ne’e lori todan ba família vulnerável sira.
Laurentina mós sente katak mudansa pozitivu akontese tanba agora nia bele hetan apoiu regular ne’ebé reforsa kondisaun moris, liu-liu ba katuas no ferik sira ne’ebé presiza liu tan atensaun. Programa ne’e konsidera importante tebes tanba fó oportunidade ba komunidade vulnerável atu moris ho dignu.
Maske nune’e, Laurentina nafatin hasoru dezafiu, nia dehan dalaruma parte relevante sira halo vizita ho transporte bo’ot ne’ebé difisil atu asesu to’o iha área rurál sira.
Nune’e, nia fó sujestaun atu iha atensaun liu tan ba katuas no ferik sira ne’ebé hela iha área rurál no difisil asesu.
“Programa MSSI kontinua hatudu kompromisu atu fó apoiu ba ami sira ne’ebé presiza liu, hodi asegura katak ema hotu-hotu, liu-liu grupu vulnerável sira bele hetan oportunidade atu moris di’ak liu tan iha futuru,” dehan Benefísiara Laurentina.
Enkuantu, Xefe Suku Ahic, Ersilio Soares, hatete, implementasaun programa husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) kontinua fó impaktu pozitivu ba komunidade, liu-liu ba grupu vulnerável sira, iha dadus foun hatudu katak iha ema hamutuk 283 kompostu husi idozus no ema ho defisiénsia mak atualmente hetan apoiu husi programa governu ne’e.
“Apoiu prinsipál mak forma osan sosiál ne’ebé ajuda benefisiáriu sira atu atende nesesidade uma laran hanesan sosa hahán no sasán báziku sira seluk, mudansa ne’e sente direitamente husi komunidade, tanba sira agora bele sustenta moris loro-loron ho di’ak liu, ho programa ne’e konsidera kontribui ona ba hamenus pobreza iha área rurál, benefísiu ne’ebé fó la’ós de’it ajuda ekonomia, maibé mós asegura direitu báziku ba sidadadaun, tanba benefisiáriu sira hanesan mós sidadaun Timor oan ne’ebé iha direitu atu hetan apoiu hosi Estadu”, informa Xefe Suku Ersilio
Nia salienta, maske nune’e, iha nafatin dezafiu balun iha implementasaun programa, tanba iha problema bo’ot ida mak trata dokumentus ne’ebé la kompletu, hanesan BI, Kartaun Eleitorál no Sertidaun Moris, situasaun ne’e halo ema balun labele tama iha lista benefisiáriu, maski sira presiza tebes apoiu.
“Distribuisaun apoiu mós tenki lao tuir prosedimentu no regulamentu ne’ebé estabelese husi MSSI, ne’ebé dalaruma kria konfuzaun ka konflitu ki’ik iha komunidade, maibé, maioria komunidade komprende katak atu hetan apoiu, presiza tuir dalan ofisiál ne’ebé iha”, hatutan Xefe Suku
Nia hatutan, husi avaliasaun komunidade, presiza iha esforsu liu tan atu hadia prosesu administrativu, liu-liu fasilita ema vulnerável sira ne’ebé labele lao ka hela ho distánsia do’ok atu kompleta sira nia dokumentus. Sujere mós atu iha atendimentu direita liu tan iha komunidade sira, hodi asegura katak ema hotu ne’ebé presiza bele asesu ba programa ne’e.
“Ho kontinuidade no melloramentu, programa MSSI espera bele fó impaktu bo’ot liu tan ba moris komunidade vulnerável sira iha futuru”, dehan nia.
Iha sorin seluk, Diretora Fundasaun Forum Komunikasaun Juventude Oratoriu Dom Bosco (FFCJ-ODB) Domingas A. F. Pereira, hatete, ohin loron família barak iha Timor-Leste, liu-liu sira ne’ebé hela iha fatin do’ok no iha kondisaun difísil, sei hasoru moris ne’ebé susar tebes hanesan labarik la asesu ba eskola, no família barak susar atu hetan hahán di’ak kada loron, nu’udar oraganizasaun sosiál ne’ebé harii durante tinan 20 nia laran ho servisu ne’ebé besik liu ho komunidade sira sempre komprende komunidade sira-nia realidade moris.
“Tanba realidade ida ne’e, ami haree katak governu iha responsabilidade bo’ot atu fó tulun báziku no harii futuru ne’ebé di’ak liu ba povu sira nia moris, no ami nia misaun mak atu defende direitu sira ne’e, liu-liu ba labarik no feto sira, ami fiar ho laran-metin, programa sosiál governu nian, hanesan subsídiu ba idozu, Bolsa da Mãe, ka apoiu ba ema ho defisiénsia, nu’udar rede seguransa ida ne’ebé importante tebes”, argumenta Diretora Fundasaun Forum Comunição Juventude Oratoriu Dom Bosco (FFCJ-ODB) Domingas A. F. Pereira
Nia husu ba parseria no Governu atu kontinua fó apoiu ba programa sosiál sira hodi bele fó tulun no ajuda komunidade sira nia moris, maibé presiza mós atu hametin liután no kobre ema hotu ne’ebé presiza tulun enkuantu bele harii komunidade ne’ebé justu no forte.
Nia salienta maske programa ne’e iha intensaun di’ak, maibé sira mós deskobre problema ki’ik balun iha implementasaun programa sosiál sira, dala ruma, ema ne’ebé lo’os la hetan tulun, ka informasaun kona-ba programa la to’o ba fatin hotu.
“Ami nia papel mak atu identifika problema sira ne’e no fó sujestaun konkreta atu programa sosiál governu nian bele funsiona ho efetivu liu, to’o duni ba ema ne’ebé presiza, no muda sira-nia moris sai di’ak”, hatutan Diretora FFCJ.
Nia afirma, bazeia ba dadus ne’ebé iha governu presiza halo lista naran família vulnerável sira ho di’ak, tanba ema barak uza teknolójia ne’ebé di’ak no presiza tebes evita ema ne’ebé simu dupla ka ema la merese simu, xefe suku ho governu tenke halo koordenasaun ne’ebé forte ho Ministériu sira atu servisu hamutuk ba programa sira ne’e, labele servisu mesak hodi fó failansu ba programa sira ne’ebé la la’o, no halo kordenasaun ho sosiedade sivíl, no mós Xefe Suku sira iha baze, halo kooperasaun ne’ebé maka di’ak ba programa ne’ebé kompleksu sai simples.
“Ho nune’e mudansa sira ne’e, programa sosiál bele sai forsa atu harii Timor-Leste ne’ebé forte no sustentável, husu ba parte governu tetu didi’ak sujestaun sira ne’e ba parseru sira, tau hanoin hamutuk ka halo kolaborasaun hamutuk mak xave ba mudansa ne’ebé lo’os”, Diretora ne’e husu
Entretantu, Diretora Diresaun Nasionál Asistensia Sosiál (DNAS) Ministériu solidariedade sosiál no inkluzaun (MSSI) Esperança Gonsalves, relata, kada dirasaun iha nia programa husi nia parte haree liu kona-ba oinsá atu apoiu ba família vulnerável sira, ho progama prioriedade tolu (3) mak hanesan: Bolsa da Mãe, asistensia úmanitariu no apoiu ba família vulnerável.
“Programa bolsa da mãe haree liu ba labarik sira ne’ebé eskola hahú husi idade ne’e (6) to’o sanulu resin hitu (17) husi eskola pre- primaria, pre- sekundaria to’o sekundaria, no programa asistensia úmanitariu haree liu kona-ba ema sira ne’ebé presiza tebes governu nia apoiu liu-liu ba ai-han hanesan fo’os, koto, fore-mungu, susuben no sira seluk tan, ikus mak programa apoiu ba vulnerável mak servisu ne’ebé haree liu ba parte ambulansia funerariu no kaixaun ba matebian sira ne’ebé família sira vulnerável presiza tebes ajuda”, nia hatutan
Programa ne’e ho baze legál atu fó apoiu ba ema ho kondisaun vulnerável iha kada tinan no mós trimestre, no asistensia sosiál nia papel ida maka atu fó apoiu mós ba labarik sira liu-husi programa bolsa da mãe inklui ba labarik sira ne’ebé moris ho kondisaun difisiensia adisionál no governu fó subsidiu kada fulan ba benefisiariu ida hetan dólar amerikanu ualu ($8) kada fulan ba sira ne’ebé eskola iha pré-primaria, pré-sekundaria sei hetan dólar amerikanu sia ($9) kada fulan no sekundaria sei hetan osan ho totál dólar amerikanu sanulu ($10). Se bainhira labarik sira ne’e iha moras difisensia entaun eskola primaria, pré-sekundariu no sekundariu nia hetan tan adisionál dólar amerikanu lima ($5) kada fulan, no karik progarama ne’e mak sai esbosu ba lei atu enkaixa tan labarik sira ne’ebé tama iha Bolsa da mãe.
“MSSI orgullu ho nia atinjimentu sira durante tinan ida nia laran, ezemplu ida mak alterasaun ba dekreitu lei nú.18/2012, 4 Abríl ne’ebé kria Bolsa da Mãe Kondisionál hodi aumenta montante orsamentu ba benefisiáriu sira ho montante $8 ba kada fulan ba kada estudante husi primeiru no segundu siklu, $9 ba kada estudante husi terseiru siklu, no $10 ba kada estudante husi ensinu sekudáriu, no wainhira estudante ne’e iha defisiénsia sei hetan tan $5,” nia salienta
Nia hatutan, governu esforsu karik implementasaun ba labarik idade husi pré-eskolar mós sei hetan husi programa bolsa da mãe, maibé nafatin tau prioriedade ba família ne’ebé mak vulnerável liu hanesan inan aman ne’ebé la servisu no oan liu husi na’in tolu (3) ba leten signifika sira ne’e vulnerável, enkuantu servisu sosiál nia planu mak atu apoiu asistensia maibé sei la prepara servisu no la hatama benefisiariu sira atu servisu.
“Ami bele fó asistensia de’it se bainhira família vulnerável sira persiza asistensia no Ministériu nia servisu hamutuk ho autoridade lokál sira hodi identifika nia komunidade sira hodi fó apoiu,” nia relata
Nia informa, labarik sira ho kondisaun difisiénsia presiza kadeira roda no parte servisu sosiál nafatin apoiu enkuantu Ministériu solidariedade sosiál no inkluzaun (MSSI) nafatin fó atendimentu ba família sira bazeia ba orsamentu ne’ebé mak kada tinan aprova no iha tinan oin sei tau nafatin prioriedade apoiu ba família vulnerável sira.
“MSSI nia servisu ho Autoridade lokál sira hodi identifika sidadaun sira nia dadus iha aldeia no suku sira, tanba dadus los mai husi Autoridade lokál sira no famália sira ne’ebé mak vulnerável liu, sira seidauk hetan apoiu ruma entaun ministériu nia papel mak nafatin buka tuir hodi hetan dadus sira ne’e, no iha tinan rua (2) nia laran ministériu sempre halo rezistu ba família vulnerável sira, no tinan ne’e nia la hetan apoiu maka tinan oin sei hetan fila fali oportunidade”, nia hakotu
Tuir dadus ema ho vulnerável ne’ebé fó sai husi Ministériu solidariedade sosiál no inkluzaun (MSSI) hahú husi 2021-2022 iha territóriu Timor laran tomak hamutuk rihun 34.48.3% populasaun iha pobreza multidimensionál no 26.8% populasaun klasifika hanesan vulnerável ba pobreza.
Diresaun Nasionál Assistensia Sosiál, liuhosi nia departementu tolu, durante tinan 2025, kontinua fornese apoiu ba família vulnerável iha territóriu Timor-Leste tomak.
Programa sira ne’ebé implementa inklui:
- Programa Bolsa da Mãe – Edukasaun, ne’ebé fó apoiu ba benefisiáriu/estudante hamutuk ema na’in 74,648 iha territóriu tomak.
- Apoiu Asisténsia Humanitária, ba família vulnerável sira ne’ebé hetan apoiu ai-han no la’ós ai-han, ho totál benefisiáriu hamutuk 17,976 família.
- Apoiu Kaizaun (funerál) ba família vulnerável, ho totál benefisiáriu hamutuk 1,015 família, no mós apoiu transladasaun mate isin husi estranjeiru mai Timor-Leste ba ema na’in lima.
Informasaun ida-ne’e reflete komitmentu Diresaun Nasionál Assistensia Sosiál atu kontinua fó protesaun sosiál ba grupu vulnerável sira, hodi mellora sira nia bem-estar no kondisaun moris.
Relasiona ho Programa ne’ebé implementa iha Timor-Leste hatudu progresu signifikativu iha área protesaun sosiál, ne’ebé aliña ho prinsípiu no padraun ne’ebé promove husi ASEAN kona-ba dezenvolvimentu inkluzivu no seguransa sosiál ba sidadaun sira, liuhosi inisiativa sira hanesan fortalese servisu saúde primária, asisténsia ba grupu vulnerável, no mekanizmu resposta ba emerjénsia, Timor-Leste hatudu katak nasaun ne’e la’ós de’it halo adaptasaun ba padraun rejionál, maibé mós iha kapasidade atu implementa sistema sosiál ne’ebé rejiliente no sustentável, ho baze ida ne’e, programa sira ne’ebé lao hela dau-daun sai indikadór importante katak Timor-Leste prontu ona atu sai membru plenáriu iha ASEAN ho sistema protesaun sosiál ne’ebé forte no kompatível ho pratika rejionál.
















