“Luta iha Sidade, Moris Ho Dignidade no Esperansa Ba Oan Nia Futuru ”

(Díli,Bekora) 01-04-2026- Iha Sidade kapital Dílí ponte Bekora-Maufelu nia okos, atividade ekonomia informal mosu hanesan solusaun ba Anastacio de Jesus ho idade 67 hodi sustenta nia moris loron-loron, ho kapital limitadu hala’o negosiu ki’ik, maibe esperansa bo’ot ba futuru oan sira nian hanesan fa’an animal bibi, fahi no manu, maski nia ho idade avansadu  inklui fatin ne’ebé risku ba nia bainhira nia fa’an, maibé tanba vontande moris atu servisu no hadia moris família nian.

Anastacio hahú nia negosiu desde iha tinan 1983, iha tempu okupasaun Indonesia nian, molok merkadu Becora loke. Iha tempu ne’ebá, nia fa’an bibi, fahi no manu. To’o agora nia sei kontinua fa’an iha fatin hanesan, dalaruma kalan labele fila ba uma pasiensia tenki toba iha fatin ne’ebe risku ba nia bainhira tempu udan bo’ot tun no nia presiza muda animal ses husi ponte nia okos  ba fatin seluk.

Tuir Anastacio, halo negosiu ne’e maske ho valor ekonomiku ki’ik maibe ba nia laiha tan alternativu seluk atu halo, ho idade ne’ebe avansa  labele obriga halo servisu todan sira seluk.

 “Hau fa’an iha ne’e tamba presiza sustenta moris loron-loron nian,maske hetan osan oitoan maibe bele ajuda ha’u nia familia” dehan Anastacio de Jesus ba jornalista Media Mudansa iha ponte Maufelu-Bekora foin lalais ne’e.

Nia salienta ho negosiu ne’ebé mak nia halo ho rendimentu ne’ebé ladun diak, tanba iha loron balun nia bele hetan osan, maibé iha loron seluk pasiensia bolsu tenki mamuk tamba sorte la hanesan, dalaruma iha semana ida nia laran laiha ema mak sosa animal ne’ebé nia fa’an iha ponte okos ba, ho nune’e kada fulan nia bele hetan deit entre dolares amerikanu sanulu $10 to’o dolares amerikanu rua-nulu $20 maibe ba nia ne’e naton ona atu sustenta moris aban bainrua nian.

Anastacio de Jesus Tur iha Ponte-Maufelu Nia okos hein hela animal ne’ebe nia fa’an.

“osan ne’ebe ha’u hahú negosiu ne’e hetan husi kreditu Banco Nacional de Comércio de Timor-Leste (BNCTL), maske rendimentu ki’ik, lukru ne’ebé hetan ajuda ha’u nia uma laran, halo uma no finansia edukasaun ba ha’u oan sira” nia salienta.

Anastacio iha oan nain lima (5) kompostu husi mane nain ha’at (4) no feto nain ida(1), no labarik sira hotu eskola, husi oan nain tolu (3) mak gradua ona iha nivel ensinu superior, enkuantu nain rua (2) sira seluk iha nivel sekundariu no prepara atu remata eskola iha tinan oin mai.

Maske oan na’in tolu (3) hetan ona grau lisensiatura maibe ba Anastacio ne’e deit seidauk to’o atu muda familia nia moris, familia nia motivasaun no orasaun ba nia atu kontinua halo negosiu ne’e.

“ba futuru ha’u kontinua negosiu ki’ik ida ne’e deit atu ajuda sustenta nesesidade uma laran no sosa hahan loron-loron, durante ha’u halo negosiu ne’e problema bo’ot mak bainhira rai udan, ne’e susar tanba iha ponte okos tenki muda animal sai lalais, no negosiu ne’e kontinua sai hanesan fonte prinsipal ba moris familia” nia akresenta

Anastacio orijin husi husi Munisipiu Aileu, Postu Administrativu Lequidoe, Suku Bereleu, Aldeia Bereleu Kraik, istoria moris ne’e reflete perseveransa no luta ema ki’ik sira iha Timor-Leste, ne’ebé kontinua servisu maski hasoru limitasaun oioin.

Jornalista/estajiadu              : Serafin dos Reis Jeronimo

Editor                                           :Manuel Andrade